Dokument EU bit će razmatran na Parlamentu BiH
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrat će na prekosutrašnjoj sjednici Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2016. godinu.
U nastavku teksta donosimo vam najznačajnije dijelove izvještaja, o kojem će se zastupnici izjasniti na 40 sjednici, zakazanoj za 29. decembar.
Politički kriteriji
Općinski izbori su organizirani u oktobru 2016. i uglavnom uredno provedeni. Međutim, dogodio se niz incidenata u pojedinim općinama zbog kojih su biračka mjesta u jednoj općini zatvorena, a u nekoliko općina privremeno zatvorena. Vlasti BiH trebaju istražiti ove incidente i osigurati odgovarajuće sudske mjere.
Parlamentarna skupština je postigla daljnji napredak na zakonodavnom planu, s naglaskom na propise koji proizilaze iz Reformske agende. Narodna skupština RS je nastavila usvajati propise za provedbu Reformske agende, a Parlament FBiH je nastavio s radom nakon što je uspostavljena nova parlamentarna većina u oktobru 2015.
Ustav BiH i dalje sprečava građane koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH. Odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić-Finci” “Zornić i Pilav” potvrđuju da ovo predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Veliki broj odluka Ustavnog suda tek treba provesti na različitim nivoima širom zemlje.
Predsjedništvo BiH je ispunjavalo svoju ulogu u procesu evropskih integracija, uključujući i podnošenje zahtjeva za člansvo u EU u februaru. Vijeće ministara je i dalje proaktivno djelovalo kako bi se ostvario napredak u evropskim integracijama.
Vlada FBiH nastavila je ispunjavati reformske prioritete kako je definirano u Reformskoj agendi. Vlada RS usvojila je niz zakona u okviru Reformske agende, posebno u oblastima tržišta rada, fiskalne odgovornosti, stečaka i suzbijanja sive ekonomije. U isto vrijeme, entitetska vlada nije učestvovala u izradi cjelodržavnih strategija dok se ne uspostavi mehanizam koordinacije procesa evropskih integracija, što je u velikoj mjeri negativno utjecalo na programiranje i provedbu finansijske pomoći EU u ključnim sektorima. Vlada RS je u septembru 2016. organizirala referendum i ignorisala odluku Ustavnog suda BiH da se referendum odgodi dok sud ne odluči o njegovoj ustavnosti.
Vladavina prava
Pravosudni sistem BiH dostigao je određeni nivo pripremljenosti. Određeni napredak ostvaren je u ispunjavanju pojedinih prošlogodišnjih preporuka po pitanju odgovornosti i integriteta u pravosuđu: usvajanje seta smjernica u sukobu interesa od strane VSTV-a, izrada planova integriteta i disciplinske mjere.
Međutim, veći broj preporuka nije ispunjen. Nije usvojen Akcioni plan za provedbu Strategije za reformu sektora pravde za period 2014-2018. Sporo rješavanje zaostalih komunalnih predmeta u sudovima i neadekvatne procedure za izvršenje sudskih odluka i dalje narušavaju efikasnost pravosudnih organa. Disciplinske i sankcije za kršenje etičkih pravila još uvijek nemaju zadovoljavajući preventivni učinak. Potrebno je ojačati nezavisnost sudstva, uključujući i nezavisnost od političkog uticaja.
U narednoj godini BiH bi posebno trebala uraditi sljedeće:
– usvojiti akcioni plan za provedbu strategije za reformu sektora pravde za period 2014-2018. i uspostaviti jasan sistem za praćenje,
– provesti smjernice koje je usvojilo VSTV o sukobu interesa, disciplinskim sankcijama i integritetu u pravosuđu, te
– provesti reformu zakona o izvršnom postupku kako bi se efikasno smanjio zaostatak u rješavanju komunalnih predmeta u sudovima i uvela sudski naložena medijacija u odabranim pilot sudovima.
Vijeće ministara BiH još uvijek nije usvojilo akcioni plan za cjelodržavnu strategiju za reformu sektora pravde za period 2014-2018. sa novim prilagođenim rokovima za provedbu. Načela nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva ugrađena su u pravne propise na svim nivoima i sadržana u entitetskim ustavima, iako ne i u Ustavu BiH.
Ustavni i pravni okvir trebaju osigurati punu zaštitu od nezakonitog pritiska na nezavisnost, nepristrasnost i samostalnost sudija i tužilaca.
Kako bi dopunio postojeće propise i unaprijedio sveukupnu odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, VSTV je u julu u okviru provedbe Reformske agende usvojilo smjernice koje se odnose na sprječavanje sukoba interesa u pravosuđu, izradu planova integriteta u pravosuđu i unapređenje disciplinskog postupka. S druge strane, veoma “labavi” propisi o prijavi imovinskog stanja nalažu neku vrstu finansijskog izvještaja kojeg treba da dostave sudije i tužioci, ali ne postoji mehanizam za njegovo objavljivanje ili provjeru.
Treba ubrzati aktivnosti kako bi se osigurala efikasnost i efektivnost disciplinskog postupka, uključujući reviziju postojećeg zakonskog okvira.
Budžetska sredstva dodijeljena sudovima i tužilaštvima u cijeloj zemlji i VSTV-u 2016. u godini iznosila su 119,35 miliona eura, odnosno 0,81% BDP-a, što je nešto manje nego u 2015. godini, kada su izdvojena sredstva iznosila 0,85% BDP-a.
Prosječno trajanje sudskih postupaka u prvih šest mjeseci 2016. godine bilo je kraće u prvostepenim predmetima. Zaostatak u rješavanju predmeta do kraja juna 2016. godine smanjen je za 5% u odnosu na 2015. goidinu sa ukupno 356.019 neriješenih predmeta.
Borba protiv korupcije
Kada je u pitanju borba protiv korupcije, u BiH je tokom 2015. godine provedeno ukupno 140 istraga na državnom nivou o finansijskom kriminalu i korupciji, od čega je njih 77 (55 posto) kompletirano, a 23 su proslijeđene Tužilaštvu BiH.
Od 1. septembra 2015. do 15. avgusta 2016. godine u cijeloj državi potvrđeno je ukupno 296 optužnica. Donesene su 173 osuđujuće presude od kojih je većina bila uslovna kazna. Većina osuđujućih presuda se odnosila na zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.
Prema podacima VSTV-a, u 116 predmeta zaplijenjeno je ukupno 1.015.365 eura.
Što se tiče primjene zakona, kapaciteti za istraživanje ekonomskog, finansijskog i kriminala vezanog za javne nabavke i dalje su slabi. Policija i pravosudni organi trebaju imati specijalzovano osoblje za borbu protiv korupcije.
Borba protiv organizovanog kriminala
U ovoj oblasti doneseno je 30 osuđujućih presuda protiv 116 osoba u predmetima organizovanog kriminala. U istom periodu, u 43 predmeta naloženo je pokretanje istrage organizovanog kriminala protiv 238 osumnjičenih lica, a u 19 predmeta podignute su optužnice protiv 84 osobe za organizovani kriminal.
BiH je i dalje zemlja polazišta, tranzita i odredišta kada je u pitanju trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije, prosjačenja i prisilnog braka. Broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima je utrostručen, te se u 80% slučajeva radi o ženama i djevojkama.
Potrebno je na struktuiran način unaprijediti mehanizam praktične saradnje između policije i tužilaštava kako bi se osigurali efikasniji sudski postupci.
BiH nema sveobuhvatan strateški pristup u rješavanju pitanja kibernetskog kriminala i kibernetskih sigurnosnih prijetnji. Potrebno je ojačati postojeće kapacitete za borbu protiv kibernetskog kriminala kao i za odgovor na kibernetske sigurnosne prijetnje.
Borba protiv terorizma
Vijeće ministara BiH u junu je imenovalo nove članove tijela za nadzor provedbe Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015-2020. Međutim, ovo tijelo još uvijek nije potpuno operativno. U oktobru 2016. usvojen je akcioni plan za provedbu ove strategije.
U BiH je izražena pojava stranih terorističkih boraca i radikalizacije. Policijska i obavještajna zajednica trebaju izraditi strategiju za rješavanje ovog pitanja kao i koherentnu politiku pravosuđa prema prestupnicima. Potrebno je pojačati napore da se utvrde, spriječe i razbiju kretanja stranih terorističkih boraca koji odlaze u područja sukoba poput Iraka i Sirije.
Širom zemlje su identifikovana manja izolovana područja radikalizacije, naročito u vehabijskoj zajednici. Potrebno je izraditi i početi s primjenom programa deradikalizacije i sprječavanja radikalizacije.
Ljudska prava i zaštita manjina
BiH je ratifikovala sve glavne evropske i međunarodne instrumente za ljudska prava. Međutim, još uvijek nije u potpunosti provela 128 prihvaćenih preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2014. godine. Od septembra 2015. godine, Evropski sud za ljudska prava je u tri predmeta koja se tiču prava na slobodu, sigurnost i zabranu diskriminacije utvrdio najmanje jedno kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Još uvijek ne postoji sveobuhvatni strateški dokument o promociji i provedbi ljudskih prava. Ombudsman kao domaća institucija za zaštitu ljudskih prava još uvijek nema adekvatne ljudske i finansijske resurse za obavljanje svoje funkcije.
U pogledu prava na život, potrebno je ukinuti odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a.
Propisi koji uređuju zatvorski sistem nedovoljno su usklađeni na teritoriji cijele BiH. Zaštita ličnih podataka u BiH je djelimično usklađena sa evropskim standardima. Broj žalbi koje je zaprimila Agencija za zaštitu ličnih podataka je smanjen sa 140 u 2014. na 121 u 2015. godini.
Ustavne i pravne garancije slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti se i dalje uglavnom poštuju.
Tržišna ekonomija
BiH je pojačala svoju opredijeljenost za tržišno orijentisane reforme. Ostvaren je napredak u provođenju Reformske agende i ostalih reformi sa ciljem ispunjavanja ekonomskih kriterija za pristupanje.
Ekonomski rast je i dalje otporan, ali je još uvijek prenizak da bi doveo do primjetnog poboljšanja životnih uslova za građane. Nastavljeno je smanjenje vanjskih debalansa, ali su oni još uvijek značajni. Monetarna politika je i dalje u skladu sa političkim poteškoćama u državi.
Povećanje javnog duga je u prvoj polovini 2016. godine usporeno. Makroekonomska politika je uglavnom primjerena. Pravni okvir za ulazak i izlazak sa tržišta je poboljšan, iako još uvijek postoje značajne stvarne prepreke ulasku i izlasku sa tržišta proizvoda.
Vladavina prava i funkcionisanje sudstva su još uvijek ključna pitanja. Neformalna ekonomija se procjenjuje na 30-50% BDP-a i ima centralnu ulogu, pružajući radna mjesta i prihode, ali i narušavajući konkurenciju i osnovicu za oporezivanje i doprinose za socijalno osiguranje.
Državne subvencije i garancije su i dalje značajne i uveliko opterećuju javne finansije. Supervizija bankarskog sektora i rješavanje problema u njemu trpi zbog iscjepkanosti i nedovoljne razmjene podataka među relevantnim učesnicima.
Evropski standardi
Sloboda kretanja robe osigurava da se mnogim proizvodima može slobodno trgovati širom EU na osnovu zajedničkih pravila i procedura. U slučajevima kada proizvodi podliježu nacionalnim pravilima, principom slobode kretanja robe se sprječava stvaranje neopravdanih prepreka trgovini.
Što se tiče opštih principa, ne postoji okvir za slobodno kretanje robe. BiH nema koherentan i cjelodržavni pristup, ni strategiju ili akcijski plan za usklađivanje sa relevantnim acquisem.
Kretanje osoba i mobilnost radne snage u državi i dalje zabrinjava. BiH je nastavila napore na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora za usluge osiguranja.
Što se tiče kretanja kapitala, BiH i dalje primjenjuje relativno liberalna pravila o prilivima kapitala. Regulatorni okvir nije usklađen sa acquisem. Pravni propisi u oba entiteta ograničavaju iznos koji nerezidenti mogu prenijeti bez birokratskih opterećenja.
Javne nabavke
BiH je potrebno dodatno usklađivanje s acquisem EU, uključujući koncesije i javno-privatno partnerstvo. Zakonski okvir za sistem koncesija je i dalje rascjepkan i potrebno je napraviti formalne kanale za saradnju komisija za koncesije na različitim nivoima.
Procijenjena vrijednost ugovora zaključenih u postupcima javnih nabavki je 5,02% BDP-a u 2015., što predstavlja smanjenje u odnosu na 8,14% u 2014. godini.
Ukupan broj postupaka javnih nabavki, kao i broj zaključenih ugovora je u porastu. Među postupcima se najčešće koristi direktni sporazum i to u 86% slučajeva.
Finansijska kontrola
Strateški okvir za cijelu zemlju još uvijek ne postoji. Koncept finansijskog upravljanja i kontrole je još uvijek u ranoj fazi razvoja, a pravni okvir za cijelu zemlju ne postoji. Na državnom nivou ovu oblast reguliše Zakon o budžetu, a u FBiH Zakon o finansijskom upravljanju i kontroli koji je usvojen u aprilu. U RS je trenutno u pripremi zakon koji će regulisati ovu oblast.
Kada je riječ o institucionalnim kapacitetima, Ured za reviziju institucija BiH i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS su kadrovski adekvatno popunjene.
U pogledu kvaliteta revizije, četiri vrhovne institucije za reviziju nastoje da osiguraju da finansijska revizija, revizija učinka i kontrola kvaliteta budu u skladu sa međunarodnim standardima i procedurama. U pogledu uticaja revizije, godišnji izvještaji se redovno dostavljaju predstavnicima zakonodavne vlasti.
Pravosudna saradnja u građanskim i krivičnim predmetima
Što se tiče pravosudne saradnje u građanskim predmetima, BiH još uvijek nije pristupila nekoliko instrumenata oformljenih u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu, poput Konvencije od 19. oktobra 1996. godine o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, izvršenju i saradnji u vezi sa roditeljskom odgovornošću i mjerama za zaštitu djece i protokola od 23. novembra 2007. o mjerodavnom pravu za troškove izdržavanja.
Još uvijek nije zaključen sporazum o saradnji sa Eurojustom. Do sada su pitanja o provedbi propisa o zaštiti podataka u tužilaštvima u BiH sprječavala Eurojust da pokrene pregovore o tom sporazumu. BiH je bila uključena u 30 predmeta registrovanih u Eurojustu. BiH je učestvovala u 7 koordinacijskih sastanaka i 2 zajednička istražna tima.
Sud BiH je dobio sedam novih zahtjeva za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim predmetima u izvještajnom periodu, a završio je ukupno 10 predmeta.
(avaz.ba)
