KI


Naslovna / Ekskluzivno / Kako vjerovati Lažnom kakanjskom profilu kodnog naziva “”Omer Ibn EL-Hattab”? Lažne profile kreiraju ljudi koji imaju psihički poremećaj?

Kako vjerovati Lažnom kakanjskom profilu kodnog naziva “”Omer Ibn EL-Hattab”? Lažne profile kreiraju ljudi koji imaju psihički poremećaj?

Prije dva dana na društvenoj mreži FB se pojavio profil kodnog naziva “Omer Ibn EL-Hattab” koji navodno obećava svim kakanjcima da će se na tom profilu objavljivati istina i druge navodne nezakonite radnje koji se navodno dešavaju na području Općine Kakanj.

Na šta se konkretno misli to je samo autoru profila poznato!

Nakon pojave tog profila velika većina je osudila prvo sam naziv ovog profila koji se nazvao po jednom od značajnih uglednih ashaba kod muslimana. Kada pogledamo sam početak rada ovog profila vidićemo da je on motivisan “politički” a kako da onda vjerujemo nekom ko prvo ima lažni profil – lažno se predstavlja što je u startu greška. U Islamu je zabranjeno da se čovjek Lažno predstavlja pogotovo ako uzmemo u obzir da se to dešavanje ili objava sa takve stranice može zloupotrijebiti protiv samih sljedbenika vjere.

Kreirati ovakav profil a zloupotrebljavati i vjeru nije ni ljudski ni vjerski, prokomentirali su mnogi. S druge strane naš portal se ne stavlja na stranu ni jednih ni drugih nego samo objektivno iznosi činjenice da ovaj način zloupotrebe interneta nije za bavljenjem ozbiljnih stvari.

 

Društvene mreže se tako svakodnevno zloupotrebljavaju na ovaj ili onaj način ali kako stvari stoje ovaj profil ima prepznatljiv stil tako da prema mišljenju mnogih nije bilo teško odrediti ko stoji iza njega a mi ovom prilikom ne bi otkrivali identitet osobe koja ga vodi.

Ovaj profil piše sa nagađanjem a posebno se osvrće na pojedince iz političke branše iz Kaknja koje nemaju veze sa postovima, piše bez argumentovanih činjenica i dokaza što nam dodatno ukazuje na nespremnost i nekompletiranost samog projekta iza kojeg stoji lice (osoba sa željom i voljom da nekog “neargumentovano” oblati, okalja, što ukazuje na već početak “prljave političke” kampanje koja nema drugog adekvatnijeg načina da se suprotstavi konkurentu tj. stranci prema kojoj se okreće i koju spominje.

Mnogi su kakanjci odmah u startu negodovali na sam naziv ove stranice i profila smatrajući ih neozbiljnim.

Tako ćemo i spomenuti da “iole” ozbiljan političar ili ozbiljna stranka koja treba da sutra predvodi narod ne bi se trebala koristiti FB botovima da pridobije pažnju okoline i publike na ovaj način.

S tim u vezi smo kontaktirali stručnjake kako bismo saznali kakva je politika Facebooka po pitanju lažnog predstavljanja, ali i da li nužno znači da ljudi koji se lažno predstavljaju imaju psihički poremećaj ili je u pitanju nešto drugo.

Facebook je najpopularnija društvena mreža i zainteresovanost ljudi za tu mrežu širom svijeta ne jenjava, tako se broj korisnika te mreže svakodnevno povećava. Ljudi su tako pored zabave i poslovne saradnje, počeli iskorištavati Facebook u svoje svrhe, odnosno promociju svojih uvjerenja, a pored toga postoje i ljudi koji se “kriju” iza lažnih imena.

 

“Facebook, kao najveća društvena mreža, promovira politiku ‘pravog imena’ za korisničke profile ove mreže. Prema Facebooku, politika ‘pravog imena’ proizlazi iz pozicije ‘da uvijek znate sa kim se povezujete’. Isto tako po ovoj politici, definisano je šta znači tvoje pravo ime, a to je ono koje bi bilo navedeno na svim zvaničnim dokumentima koje se odnose na korisnikovo pravo ime: ime na kreditnoj kartici, vozačkoj dozvoli i slično.

U augustu 2012. godine, Facebook je procijenio da je više od 83 miliona Facebook računa bilo lažno, što je dovelo do pada vrijednosti njegovih dionica. Facebook tvrdi da je ‘autentičan identitet’ važan za Facebook iskustvo, i da je njegov cilj da svaki račun na Facebooku treba da predstavlja stvarnu osobu“, rekao je account director u agenciji Universal Media Sarajevo Tarik Imamagić o politici Facebooka po pitanju lažnog predstavljanja.

Dakle, kako je Imamagić naveo, Facebook ima prilično jasnu politiku po pitanju lažnih imena na njihovoj platformi iz vrlo jednostavnog razloga. Ukoliko nemaju prave korisnike, njihove brojke postaju upitne, smanjuju se prihodi od oglašavanja i kompromituje se cijeli poslovni model koji zagovaraju.

Također, ne morate imati Facebook profil da biste mogli prijaviti lažni profil ili lažni fan page.

Na pitanje može li se nečije ime zaštititi kao što je slučaj kod slavnih ličnosti koje dobijaju “plavu kvačicu” je odgovorio: “Neke stranice i profile je verifikovao Facebook kako bi ostali korisnici znali da su to autentični profili. Ako vidite plavi bedž na fan pageu ili profilu, to znači da je Facebook potvrdio da se radi o autentičnom fan pageu ili profilu za navedenu javnu ličnost, kompaniju ili brend. Ako vidite sivu oznaku na fan pageu, to znači da je Facebook potvrdio da je ovo autentična stranica za navedenu kompaniju ili organizaciju“.

Ono što je bitno kod verifikacije je da se ona većinom odnosi na tri velike grupe korisnika:
– javne ličnosti
– globalni brendovi i kompanije
– medijske kuće.

Sa Ozrenkom Čamdžić, koja je psiholog i psihoterapeut u edukaciji, razgovarali smo o psihološkoj strani problema lažnog predstavljanja.

Zašto se ljudi kriju iza lažnih imena?

Čamdžić: Fenomen lažne slike o sebi postojao je i prije digitalne ere. Ljudi često djeluju u neskladu sa vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. Zapravo većina osoba u nekoj fazi razvoja ličnosti eksperimentiše sa različitim identitetima, a u današnje vrijeme manifestacije ovog eksperimentisanja vidljivije su nego prije. Za neke osobe drušvene mreže predstavljaju “igralište”. Nepoštivanje ili nepoznavanje pravila igre, ako se možemo tako izraziti, može imati negativne posljedice za osobu, kao i za druge u njenom okruženju.

Postoje i kratkotrajne dobiti i prednosti ovakve pojave. Poigravanjem sa drugačijim identitetima osoba može istraživati i prisvojiti nove elemente u vlastiti identitet, ili odbaciti postojeće za koje procijeni da joj nisu potrebni. Ovakvo ponašanje smatra se korisnim ukoliko se dešava s vremena na vrijeme i ukoliko je fleksibilno, što znači da osoba svjesno u tome učestvuje i bira različite načine bivanja u skladu sa kontekstom u kojem se nalazi.

Osobe se kriju iza lažnih ideniteta i radi osjećaja stida i straha od odbacivanja, koji se javljaju onda kada se osoba u stvarnom životu nađe pred identitetom za koji nije spremna.

Da li time što se predstavljaju kao neko drugi žele da toj osobi unište reputaciju ili žele da budu kao te osobe, to jest u njima traže ideal ili je to pak neki psihički poremećaj?

– Ako jeste psihički poremećaj, na koji način se liječi?

Čamdžić: Bino je napraviti razliku između lažnih identiteta i krađe identiteta. Iza lažnog identiteta krije se nesigurnost, nisko samopoštovanje, nerijetko i emocionalno i/ili fizičko zanemarivanje koje ima korijene u djetinjstvu, kada osoba nije ugledana, prihvaćena i obuhvaćena onakva kakva jeste, i taj obrazac “skrivanja” i straha od pokazivanja stvarne slike manifestuje se i u odrasloj dobi. Osoba kreira alternativno okruženje (a društvene mreže pružaju upravo takvu priliku), u kojem može živjeti iluzornim životom. Ovakvo okruženje daje iluziju zaštite od vanjskih i unutrašnjih prijetnji za stvarnu sliku o sebi.

Kreiranje lažne slike o sebi uglavnom je prolaznog karaktera. Ako je “rascjep” između stvarne i željene slike o sebi manji, i šteta usljed bivanja na ovom mjestu je manja. Međutim, ako je riječ o većem “rascjepu” između realne i željene slike, koji traje duži period, može doći do zastoja u razvoju ličnosti koja se manifestira patnjom te osobe ili nekoga u okruženju, i tu možemo govoriti o potrebi za tretmanom i savjetovanjem. Bitno je i da osoba sama prepozna ovu potrebu, u suprotnom, upitna je efikasnost tretmana.

Ukoliko je riječ o krađi identiteta, teško je govoriti o namjerama koje se kriju u pozadini ovakvih postupaka, moguće je da u pitanju poremećaj ličnosti i pritom je bitno zaštititi integritet osobe koja je ugrožena.

Danas postoji niz psihoterapeutskih pravaca koje imaju za cilj pružanje podrške osobama u razvoju jake i stabilne ličnosti. Kroz rad na različitim identifikacijama i otuđenim dijelovima ličnosti, uz pomoć eksperimenata i niza razvijenih tehnika, osoba osvještava različite načine funkcionisanja, sve dok nije spremna svjesno preuzeti odgovornost za vlastite izbore te biti ono što jeste u svoj svojoj autentičnosti.

Korištenjem društvenih mreža pokušavamo zadovoljiti osnovne i duboko ukorijenjene psihološke potrebe koje nas trebaju dovesti do ispunjenja vlastitih potencijala. Zapravo je potrebno zaustaviti se i preispitati, i pritom osvrnuti i na činjenice… Koliko su zapravo na ovom mjestu ovakve potrebe zadovoljene? Da li Facebook i ostale društvene mreže eksploatišu osnovnu ljudsku potrebu za društvenom interakcijom? Koji su drugi načini i druga mjesta gdje ove potrebe mogu biti zadovoljene?

o H.H. / kakanjinfo.com

Pogledaj i

U Kaknju počelo označavanje horizontalne signalizacije

Na glavnoj kakanjskoj gradskoj saobraćajnici ovih dana počelo je označavanje horizontalne signalizacije na više lokacija …