Naslovna / Ekskluzivno / Tragom informacija našeg portala: Nekadašnje Dobuje a danas MZ Doboj kod Kaknja- Kakanjinfo.com

Tragom informacija našeg portala: Nekadašnje Dobuje a danas MZ Doboj kod Kaknja- Kakanjinfo.com

Dobuj – selo je u sredini Dobujskog Polja, na lijevoj obali Bosne, a u jednom njenom meandru. Kroz selo protiče potok iz Koprinvice. Desna obala Bosne je strma; to su usjeli ispod brda Mila.

Vodu donose s potoka, Bosne i česama, a ima i raznih bunareva, dubokih 7 – 8 m. Ziratna je zemlja oko sela, po plodnom Dobujskom Polju, što ga pomenuti potok dijeli na Gornje i Donje Polje.

U Gornjem su Polju njive: Vina, Luke, Nadluke, Vašljivice, Podmoćionice, Podgrebljače, Vrbice, Špriljevi i Krčevine, a u Donjem su Polju: Selišća, Natkuće, Virovi, Batijarevci, Velike Njive, Zgošćice, Zadublje, Mravljače, Duge Njive, Biljave, Mujezinovaće, Glogovici, Slijemnice, Uzgornjače, Natputnjače i Graja. Ispaša je iznad polja po brdima: Hrasnice ( koje će naskoro biti sasvim iskrčene ), Mlaka, Borak, Trijebče.

Tu je istovremeno ispaša i za Bićer i Koprivnicu. Ranije su ispaše bile i na ovim mjestima: Banjevac, Vrana, Mali i Veliki Do, pa je to sve iskrčeno. Stariji ljudi pamte, kad su oko selja bile velike šume, po kojima su se krili hajduci.

 

Selo je zbijeno, i podjela na Gornju i Donju Mahalu i Potput sasvim je sporednog značaja. Iznad ulice su Gornja i Donja Mahala, rastavljene džamijom. Pred džamijom je veliki trzan, i tu se od glavne ulice odvaja jedan put u desno.

Ispod glavnog i tog spomenutog puta je Potput. Selo mnogo liči na varošicu, i u njemu žive gotovo samo muslimani. Nepravilan je zvanični naziv ovog sela – Doboj. Narodni je naziv Dobuj. Stariji ljudi govore: idem u Dobuje.

Naračaju da je ovo ime postalo od turske riječi ,, deboj ,, i da ta riječ znači slagalište. Na gornjem okrugu polja, kod škole je Kaursko Greblje. Poznaju se još tri stećka; ostali su upotrebljeni pri gradnji škole. Jedan od ova tri stećka, kao neznan grob uopšte smatra se ljekovitim. Ako čiji konj ne može mokriti, obvedi ga tri puta oko tog stećka. Ako to ne pomogne, onda oko škole. U Grajama su mezari trojice Sarajlija, koji su poginuli u borbi sa Austrijancima, 1878.

U Donjem Dobuju je njiva Gospini Grebovi ali se na površini ne vide nikakvi grobovi. Naselje je prema tome, staro, ali mu je stanovništvo izmjenjeno.

Po predanju Jašarspahića, u Dobuju su bili Vukanovići ( rod ili selo? ); kad su Turci zauzeli ovaj kraj, oni su bili sa stokom na stanu u planini i nisu se više ni vraćali, nego su ostali tamo i osnovali selo Vukanoviće. Starinici u Vukanovićima opet pričaju, da su njihovi preci pobjegli jedne noći iz Dobuja, jer su ih htjeli ˝ poturčiti ˝; selo je ostalo pusto pa su se u njemu naselili Turci.

Po predanju iz Dobuja, poslije prvog naseljavanja Turaka, stanovništvo se brzo toliko namnožilo, da je bila ˝ velika tjeskoba ˝, i da su cijele Hrasnice bile uzirađene. Kad je udarila mubarečija, napuštene su njive na Hrasnicama, a i Slivnice su obrasle u glog.

U to vrijeme bilo je mnogo Cigana u Hasagića Dolu, i bili su vrlo silni. U hronici franjevačkog samostana u Sutjesci priča se, kako je ˝ mačaar – alia dobujanin˝ smakao Komara Sarajliju.

Radi toga i radi drugih ubistava, Sarajlije su ubili 1752. Alija i njegova brata. Prije sto godina su izumrli muslimani Helje. Odselile su u Tursku neke porodice od Dogdibegovića, Ganibegovića, Begića i Zahirspahića, koji su bili iz Donje Zgošće.

 

Muslimani: Jašarspahići – ogranci su ovog velikog roda: Jašarspahići, u užem smislu, (27), Begići (6), Merdani (2), Dogdibegovići (2), Ganibegovići (2), Imamovići (6), Hadžići (15) i Begovci (3); svega 65 kuća, osim onih što su iselili u obližnja sela.

Posljednji su poznatiji rod imenom Ceribašići, neki od Jašarspahića   ( ogranka ) zovu se Rožići, a neki od Ganibegovića Durmići. Njihov se predak naselio ovdje za vrijeme sultana Fatiha, pošto su iz sela izišli Vukanovići.

Zvao se Kučuk Jusuf Konjalija. Cijelo Dobujsko Polje bilo je  timar Jašarspahića. Ima priča o jednoj razmirici između davnih predaka ovog roda. Bila su ih dva brata, pa se podijelili.

Poslije diobe, jedan je živio u Gornjoj, a drugi u Donjoj Mahali, pa su se svađali zbog Potoka. Najposlije su se sporazumili da svaki od njih, na smjenu, po sedam dana odvodi vodu iz potoka na svoje njive. – Kulovići (15), također begovi, starinom su negdje od Vareša. Njihov peti ili šesti predak bio je katolik, prešao na islam i preselio se u Dobuj. – Goge (5) su starinom iz Mađarske.

Vjerovatno je od ovoga roda bio pomenuti Alija Mađar. – Kozlo (1) je doselio prije 50 godina s Goga. – Mujagići (2) su davno doselili s Tršća. Bili su brojni i bogati. – Neimarlija (1) je doselio sa Živalja na ženovinu. – Derviševići (2) su došli za vrijeme rata kao muhađiri iz Foče, i ovdje stalno ostali. – Balta (1) doselio iz Visokog 1924. godine.

OBRADA: KAKANJINFO.COM 

Milenko S. Filipović

foto: mještani (sačuvana arhiva)

o H.H. / kakanjinfo.com

Pogledaj i

Kakanjka Mirela Kubura – ODLUČNA žena I USPJEŠNA poduzetnica

Mirela Kubura iz Kaknja je uspješna poduzetnica, ali i odlučna žena koja se upustila u …