baner-bickl-2.gif (800×77)

Naslovna / Ekskluzivno / U KAKNJU POKRENUTA ŠKOLA HIFZA KUR’ANA – VODITELJ ŠKOLE ELVEDIN EF. IBRAHIMSPAHIĆ

U KAKNJU POKRENUTA ŠKOLA HIFZA KUR’ANA – VODITELJ ŠKOLE ELVEDIN EF. IBRAHIMSPAHIĆ

Kur’an je Allahova, dž.š., objava i knjiga u kojoj je sadržana Njegova poruka. To je središnja istina islamskoga življenja. Život muslimana je skoncentrisan na Kur’an. Musliman živi s Kur’anom. Još od prvog trenutka, kada ga majka rađa, na uši muslimanskog novorođenčeta uči se šehadet koji predstavlja suštinsku poruku Kur’ana. Musliman još dok je dijete izgovara neke odlomke Kur’ana, da bi ih zapamtio i stalno ponavljao u svakodnevnim namazima. On se ženi dok se odlomci iz Kur’ana recitiraju, a i kada umire preporučljivo je da se pored njega uči Kur’an. Ukratko, Kur’an je tkivo od kojeg je satkan život muslimana; njegovi ajeti su poput niti iz kojih je izatkana supstancija njegove duše.

Kur’an je posljednja objava Svevišnjeg Stvoritelja ljudima. U tekstu Kur’ana naglašava se da je njegovo očuvanje u prerogativi Onoga koji ga je objavio:

“Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo, i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti.” (El-Hidžr, 9)

Jedan od vrlo bitnih načina očuvanja Kur’ana časnog od bilo kakvog mijenjanja nalazi se u činjenici da je Kur’an knjiga koju je moguće u cijelosti naučiti napamet. Taj proces se na arapskom jeziku naziva hifzu-l-Kur’an, a osoba koja je u cijelosti naučila Kur’an napamet naziva se hâfizu-l-Kur’an, što se može prevesti kao čuvar Kur’ana. Proces memorisanja Kur’ana kod nas se naziva hifz ili hafizluk, a osoba koja je naučila cijeli Kur’an napamet dobiva časnu titulu hafiza.

Zahvaljujući toj činjenici muslimani imaju sačuvan izvornik svoje svete knjige, jer je Kur’an, odmah nakon što je dostavljen Poslaniku, s.a.v.s., istovremeno i zapisivan i memorisan. Nadahnuti Poslanikom, s.a.v.s., koji je i sam bio hafiz, kao i njegovim hadisima koji hvale učenje Kur’ana napamet, muslimani su jednostavno natjecali u tome ko će znati više Kur’ana napamet.

Jedan od brojnih aspekata kur’anske mu’džize (nadnaravnosti) očituje se, svakako, i u činjenici da je Kur’an knjiga koja se može u cijelosti naučiti napamet. Komentarišući 17. ajet sure El-Kamer: “A mi smo Kur’an olakšali za zikr, pa ima li iko ko bi pouku primio?”, poznati komentator Kur’ana iz (islamske) Španije imam El-Kurtubi rekao je: “Olakšali smo Kur’an za učenje napamet i pomažemo onome ko želi da ga nauči, pa želi li neko da nauči Kur’an napamet, pa da bude pomognut u tome?”

Poslanik, s.a.v.s. – prvi hafiz Kur’ana 

Tradicija učenja Kur’ana napamet datira još iz vremena Poslanika, s.a.v.s. On lično je poznavao Kur’an napamet i podsticao je druge da ga što više pamte. O tome postoje brojne tradicijske predaje koje bilježe autori poznatih hadiskih zbirki.

U hadiskim djelima navodi se da je Poslanik, s.a.v.s., svake godine u mjesecu ramazanu učio Kur’an pred melekom Džibrilom. Taj proces poznat je u islamskoj literaturi kao mu’areda a kod nas kao mukabela, što bi se moglo prevesti sa zajedničko učenje ili izlaganje. U godini u kojoj je preselio na ahiret Poslanik, s.a.v.s., je dva puta izložio, tj. preslušao Kur’an pred plemenitim melekom.
Imajući u vidu činjenicu da Poslanik islama nije znao čitati i pisati, o čemu postoji saglasnost svih relevantnih historijskih izvora a o tome govori i sam Kur’an, jasno je da se on prilikom ovih mu’areda/mukabela oslanjao na svoj hifz, tj. da je učio pred melekom napamet.

Svako ko proučava život Allahovog poslanika, s.a.v.s., primijetiće da je on ispunjen konstantnim druženjem sa Kur’anom. Poslanik je bio uz Kur’an i s Kur’anom u svim situacijama. Učio ga je i danju i noću, i na putu i kod kuće. Njegov život je, ustvari, praktična primjena kur’anskih normi i principa, do te mjere da je njegova supruga Aiša, r.a., kada je bila upitana za njegov ahlak (ćud, ponašanje) kazala: ” Ahlak Allahovog poslanika, s.a.v.s., bio je Kur an.”

Zbog čega se Kur’an uči napamet ? 

Poslanik, s.a.v.s., posvećivao je veliku pažnju učenju Kur’ana napamet iz više razloga. Jedan od vrlo bitnih je činjenica da je memorisanje Kur’ana najpouzdaniji put da se sačuva Kur’an od bilo kakve izmjene ili preinake.
Kur’an je glavni izvor vjere islama bilo da se radi o idejnom (akaidskom), zakonodavnom (šerijatskom), moralnom ili nekom drugom pogledu. Zato je njegovo pamćenje napamet (hifz) ono što je od vitalne važnosti.
Kur’an se mora pamtiti napamet, bar neke njegove cjeline, i zbog obredoslovlja. Naime, svaki vjernik je, po islamskom učenju, dužan obavljati propisane namaze pet puta dnevno. Na tim namazima mora se učiti nešto iz Kur’ana i to napamet.
No, ipak glavne razloge koji su motivisali ljude da pamte cijeli Kur’an napamet treba tražiti prvenstveno u dvije stvari.

Prvo: Ljubav prema ovoj Knjizi, jer još od vremena ashaba (drugova Allahovog, dž.š, poslanika) koji su živjeli u vremenu kada je objavljen Kur’an, pa sve do danas, muslimani diljem svijeta su se odnosili prema Kur’anu s posebnim respektom i uvažavanjem. Kur’an je za njih bio nešto što je sveto, nešto što dolazi s božanskih izvora. “Zato je svako slovo i svaka riječ bila jedna nebeska riznica. Svaki musliman je ovu nebesku riznicu čuvao na najvrednijem mjestu, u najskrovitijoj unutrašnjosti svoga srca. Svaki kur’anski ajet, koji bi nanovo bio objavljen, udahnuo bi u njih jedan posve nov život. Najveći i najuzvišeniji cilj svakog muslimana je bio znati i naučiti svaki kur’anski ajet.”

I, drugi razlog nalazi se u činjenici da je Allahov poslanik, s.a.v.s., puno podsticao na učenje Kur’ana napamet te je u tom pogledu izrekao brojne hadise koji govore o vrijednostima tog čina. Spomenućemo neke od njih.

“Onaj u čijoj nutrini nema nimalo Kur’ana (tj. ko ne zna ništa od Kur’ana napamet), takav je poput porušenog zdanja.” Poruka ovog hadisa je da svaki vjernik treba da nauči napamet jedan dio Kur’ana kako ne bi bio poput ruševnog zdanja od kojeg nema koristi i koje svi izbjegavaju.

Ističući značaj poznavanja Kur’ana napamet, što podrazumijeva njegovo ispravno razumijevanje kao i življenje u okrilju njegovih normi i principa, Allahov poslanik, s.a.v.s., je izrekao sljedeći hadis:

“Allah ima dva ehla među ljudima. ‘Koji su to, Allahov poslaniče?’ – upita neko. ‘To su oni koji su stalno s Kur’anom (ehlu-l-Kur’an). Oni su Allahov ehl (čeljad) i Njegovi odabranici’ – odgovorio je Allahov poslanik.’

“Hafizi Kur’ana bit će prvaci među stanovnicima Dženneta (’urefa’u ehli-l-Dženneti).”

Dakle, sasvim je normalno da hadisi koji obećavaju ovakve nagrade i počasti onima koji nauče Kur’an napamet budu podstrek muslimanima, bez obzira gdje i kada živjeli, da se angažuju na memorisanju Kur’ana časnog.

 

Škola hifza u Medžlisu IZ-e Kakanj

 

U prilici smo da obavijestimo vjernike sa područja Medžlisa IZ-e Kakanj da od ove godine, inšallah, počinje sa radom Škola hifza Kur’ana za polaznike mektebske nastave sa područja Medžlisa IZ-e Kakanj.

Mada je u pojedinim mektebima kod nas postojao određeni oblik škole ili sekcije hifza, ovo sad je projekat koji je pokrenut sa nivoa Muftijstva sarajevskog i koji će zaživjeti u svim medžlisima.

Cilj nam je da kod djece popularizujemo učenje Kur’ana napamet i u konačnici „proizvedemo“ što više mladih hafiza-čuvara Allahove, dž.š., Knjige.

U tom smislu pozivamo sve zainteresovane polaznike mektebske nastave da se odazovu na prijemni ispit za Školu hifza koji će se održati 10. septembra 2017. godine sa početkom u 10.00 sati i to u prostorijama mekteba Čaršijske džamije u Kaknju gdje će se inače i izvoditi nastava Škole hifza. Voditelj Škole hifza pri Medžlisu Kakanj bit će imam Čaršijske džamije u Kaknju, prof. Elvedin ef. Ibrahimspahić.

Pravo pristupu prijemnom ispitu imaju svi polaznici mekteba sa područja Medžlisa IZ-e Kakanj koji uče u Kur’anu i koji poznaju osnovna tedžvidska pravila.

Kandidati su imali priliku da se prijave kod imama svoga džemata ili direktno kod voditelja Škole, Elvedin ef. do petka, 08. septembra 2017. godine.

Kandidati koji polože prijemni ispit biće upisani u Školu hifza čija nastava će se održavati tri puta sedmično, vikendom i jedan radni dan. O konkretnim terminima biće upoznati polaznici i njihovi roditelji na roditeljskom sastanku koji će biti održan nakon prijemnog ispita.

Molimo Uzvišenog Gospodara da nam podari bereket i ustrajnosti u ovom našem poslu i da što više naših mladih krene putem učenja Njegove Časne Knjige.

Komentari koji slijede su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Kakanj Info. Komentarišite članak pristojno i u skladu s etičkim normama javnog obraćanja! Redakcija Kakanjinfo.com zadržava pravo da neprimjerene komentare bez upozorenja obriše, a u slučaju ponavljanja ili težih prekršaja i onemogući autora da nastavi komentarisanje!

o H.H. / kakanjinfo.com

Pogledaj i

Tragom informacija našeg portala: Nekadašnje Dobuje a danas MZ Doboj kod Kaknja- Kakanjinfo.com

Dobuj – selo je u sredini Dobujskog Polja, na lijevoj obali Bosne, a u jednom …