Naslovna / Ekskluzivno / (VIDEO) Kakanjac Dženan Kulović – Prema Izvještaju o konkurentnosti, u 2016. godini zemlje regije nerealno su se zaduživale i klize u dužničko ropstvo.

(VIDEO) Kakanjac Dženan Kulović – Prema Izvještaju o konkurentnosti, u 2016. godini zemlje regije nerealno su se zaduživale i klize u dužničko ropstvo.

IMG_0503

IMG_0508

Dženan Kulović predaje na Ekonomskom fakultetu u Zenici i direktor je Centra za razvoj karijera i kompetencija. Saradnik je Centra za lično i profesionalno usavršavanje i konsultant iz oblasti vrednovanja preduzeća. Autor je i koautor nekoliko knjiga iz područja menadžmenta, objavljenih u Sarajevu, Beogradu, Splitu i Zenici. Aktivno sudjeluje u radu domaćih i međunarodnih naučnih konferencija. Objavio je više od 50 radova.

 

Ekonomija regije u 2016. godini

Prema Izvještaju o konkurentnosti, u 2016. godini zemlje regije nerealno su se zaduživale i klize u dužničko ropstvo.

Kraj godine obično je vrijeme kada se svode računi – kome mi dugujemo i ko nama duguje; koliko smo štedljivi i koliko smo rastrošni bili. Iako minulu godinu u ekonomiji zemalja regije možemo ocijeniti relativno dobrom (skromnom), teško je zaobići niz problema, koji su posebno naglašeni u ovogodišnjem “Izvještaju o konkurentnosti nacionalnih ekonomija”.

Tako, u pozamašno obimnom izvještaju za 2015/2016. godinu među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove godine nalaze se zemlje koje su i prošle godine bile visoko rangirane, uz malo drugačiji poredak. Titulu najkonkurentnije svjetske privrede sedmu godinu zaredom zadržala je Švicarska, prvenstveno zahvaljujući razvoju inovacionog potencijala, uspješnom edukativnom sistemu i efikasnosti javne uprave.

Zemlje u regiji imale su blagu promjenu ranga u odnosu na prošlu godinu. Najbolje je plasirana Slovenija, koja se sa 70. popela na 56. mjesto, Hrvatska i Srbija gotovo su zadržale prošlogodišnje pozicije s neznatnim promjenama redoslijeda, a Crna Gora je sa 70. pala na 82. mjesto.

Etika trošenja umjesto etike rada

Iako Bosna i Hercegovina prošle godine nije bila na listi Svjetskog ekonomskog foruma zbog nekonzistentnosti i nepouzdanosti podataka, ove godine ponovo je uvrštena na listu i zauzima 107. mjesto s ocjenom 3,8 (maksimalna ocjena je 7, a minimalna 1).

Ti pokazatelji značajno su se odrazili na kreditni rejting kojim je ove godine, prema ocjeni agencije Standard & Poor's, Hrvatska povećala izglede s negativnih na stabilne (rejting B), Bosna i Hercegovina s pozitivnim je izgledima (rejting B), dok je Srbija stabilna, također s pozitivnim izgledima (BB-). Rejting Crne Gore, za razliku od navedenih zemalja, prema Agenciji Moody's, snižen je (sa Ba3 na BI). Sve tri vodeće svjetske rejting-agencije – Standard & Poor's, Moody's i Fitch – i dalje drže kreditni rejting zemalja regije ispod investicionog nivoa. U izvještaju je, također, istaknuto da zemlje regije moraju nastaviti sa strukturnim reformama kako bi postigle viši nivo konkurentnosti, koji je preduvjet za ekonomski rast i toliko željeni rast zaposlenosti.

Opisujući društvenu stvarnost od pune životne radosti do potpunog beznađa današnjeg čovjeka, jedan od najpoznatijih humorista u svjetskoj književnosti Mark Twain svojevremeno je zapisao: “Najfinija odjeća za čovjeka jest njegova rođena koža, međutim, društvo nekada zahtijeva i više od toga.”

Čini se da nema bolje rečenice koja slikovito portretira ekonomsku sliku zemalja regije u kojoj građani dvostruko više troše nego zarađuju, u kojoj caruje potrošački mentalitet, gdje je etiku rada zamijenila etika trošenja. To znači da smo se udaljili od života u okviru mogućnosti, čije su obilježje bili radna etika i sklonost štednji. Ranije su život na kredit i dug smatrani velikom sramotom i nerazumnim ponašanjem. Danas se finansijskom akrobatikom i kreativnom dovitljivošću pokušavaju prikriti obilježja života u kojem radna etika i sklonost štednji više nisu na cijeni. Kao posljedica takvog udaljavanja ekonomije zemalja regije, one postepeno klize prema dužničkom ropstvu, koje se objašnjava činjenicom da trošimo više nego što proizvodimo.

Prema podacima vlada zemalja regije, koji idu u prilog ovoj tvrdnji, lokalne zajednice i fondovi nerealno se zadužuju kod komercijalnih banaka, što značajno utječe na povećanje javnog i vanjskog duga. Tako je javni dug Bosne i Hercegovine premašio 5,5 milijardi eura, u Hrvatskoj je oko 40 milijardi eura, u Srbiji javni dug iznosi preko 24 miliona eura, a u Crnoj Gori oko 2,3 miliona eura.

Namirivanje budžetskih minusa

Iako je dopušteni nivo udjela duga u bruto društvenom proizvodu (BDP) prema Mastrihtskim kriterijima 60 posto, podaci ukazuju na to da većina zemalja regije hronično zaostaje u odnosu na dopušteni nivo.

Trenutno zaduženje Bosne i Hercegovine kreće se u intervalu od 24 do 26 posto BDP-a, Hrvatske od 84 do 86 posto, Srbije od 71 do 73 posto i Crne Gore od 57 do 59 posto.

Uprkos činjenici da će ova godina ostati ubilježena kao godina najvećeg rasta bosanskohercegovačkog BDP-a, možemo konstatirati da je BDP Bosne i Hercegovine ispod 50 posto prosjeka EU-a.

Kad bismo ove podatke uporedili s očekivanim stopama rasta za taj period, procjenjuje se da je potrebno 30 godina da se dosegne prosječna razvijenost EU-a. Međutim, ako se zaduživanje kod komercijalnih banaka i dalje nastavi, a hoće, jer nam to pokazuje uzlazni trend, to nikako neće biti u interesu građana i njihove djece, koja će generacijama otplaćivati dugove komercijalnim bankama. Veliki će problem biti onda kad budžete dodatno opterete prispjeli rekordni iznosi dugova, čije servisiranje zahtijeva nadljudski napor.

Dodatno zaduživanje ukazuje na nelikvidnost budžeta, koji moraju posezati za drugim finansijskim derivatima kako bi namirili budžetske minuse. Nažalost, ni taj novac uglavnom nije usmjeravan u investicione aktivnosti koje bi stvarale novu vrijednost i nova radna mjesta nego je završio kao lična potrošnja stanovništva ili javna potrošnja na svim nivoima.

Međutim, uprkos navedenim brojkama, postoji razlog za blagi optimizam. Posebno treba istaći privredu Bosne i Hercegovine, čija ekonomija postiže stanovit napredak u nekim segmentima vitalne važnosti. Tako je, naprimjer, broj nezaposlenih u prvoj polovini 2016. godine iznosio 527.000, što je za 3,1 posto manje u poređenju s istim periodom 2015. godine. U bh. entitetu Federacija BiH prosječan broj nezaposlenih osoba smanjen je za 2,3 posto i iznosi oko 380.000, a prosječan broj nezaposlenih u entitetu Republika Srpska manji je za 4,9 posto i iznosi oko 135.000. Od ukupnog broja osoba brisanih s evidencije Zavoda za zapošljavanje 71 posto obrisano je zbog zaposlenja.

Anketne stope nezaposlenosti značajno su niže i ta razlika govori u prilog pretpostavkama da značajan broj ljudi u Bosni i Hercegovini radi neprijavljen i bez osnovnih prava iz radnog odnosa. Međutim, stopa nezaposlenosti (iako nešto manja nego ranijih godina) značajno premašuje zemlje regije. Naprimjer, Slovenija ima 12,3, Hrvatska 15,5, Srbija 13,8, a Crna Gora 13,4 posto nezaposlenih, uz trend smanjivanja u odnosu na ranije godine. Posebno zabrinjava veliki postotak nezaposlenih mladih u Bosni i Hercegovini.

‘Hljeba bez motike’

Međutim, uprkos velikom broju neprijavljenih radnika, nastavljen je postepen rast broja zaposlenih osoba, koji se u Bosni i Hercegovini popeo na 720.000, 1,4 miliona u Hrvatskoj, dok Srbija bilježi rast zaposlenosti od dva miliona, a Crna Gora nešto više od 180.000. Najbrži rast broja zaposlenih zabilježen je u poslovanju nekretninama.

Socijalna politika, obuhvatnija nego ikad, postaje veliki teret ekonomiji zemalja regije. Jednom borci, drugi put penzioneri, a kasnije i porodilje predvode podugačku listu psihološki “ranjivih kategorija”. Niz stečenih socijalnih prava troši više od 30 posto BDP-a gotovo svih zemalja regije, što je iznad prosjeka zemalja Evropske unije.

Prosjek izdvajanja za socijalnu zaštitu u zemljama Evropske unije jest 30 posto (Hrvatska 21, Slovenija 18, Njemačka 20, Francuska 30 posto). Penziono osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje nezaposlenih, socijalna pomoć, isplata invalidnina i brojne druge privilegije napravile su od ovih zemalja oaze za one koji traže “hljeba bez motike” (free ride).

Iako su u spomenutom izvještaju zorno prikazani rezultati u 12 osnovnih područja konkurentnosti nacionalne ekonomije, lokalnim vlastima ostavljeno je da ih analiziraju i tumače. Ovi podaci imaju smisla ako rezultiraju poukom i otkrivanjem uzročnika lošeg stanja u ekonomiji, koji, evidentno, dugoročno slabe privredu zemalja regije.

Brojke kojima obiluje izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma za 2015-2016. imaju dva važna zadatka za ekonomije zemalja regije. Prvi je da se konkretno i brojčano argumentira stanje u ekonomijama zemalja i time oslikaju njene glavne specifičnosti, obim problema i dubinu izazova. Drugi je da se jasno i slikovito pokaže da su promjene stalne i da se unutar desetljeća mogu učiniti znatni pomaci, veliki napredak i vidljiv napor.

Pozitivne trendove treba pozdraviti, ali zadržati sumnjičavost njihove perspektive. Iako BDP pokazuje rastući trend, njegova varljiva objektivnost umanjuje postignute rezultate. Ekonomska nauka već dugo ne uzima ovaj pokazatelj kao pouzdan parametar u mjerenju društvenog razvoja prema kriterijima distribucije ostvarenih vrijednosti i kvaliteta života građana. Mnogo je važnije posvetiti se provođenju strukturnih reformi kako bi se postigao viši nivo konkurentnosti nacionalnih ekonomija, koji je preduvjet za ekonomski rast i toliko željeni rast zaposlenosti.

Izvor: Al Jazeera/Kakanjinfo.com

All-Battery.com

o H.H. / kakanjinfo.com

Pogledaj i

Humanitarni odbojkaški turnir učenika SMŠ KAKANJ za liječenje Adise Čelebić

Članovi Vijeća učenika Mješovite srednje škole Kakanj sa koordinatoricom Vijeća učenika, Alisom Provalić, prije nekoliko …