Naslovna / Kolumne / MIRNES KOVAČ: Gdje je nestao ISIL?

MIRNES KOVAČ: Gdje je nestao ISIL?

U zadnje vrijeme se govori o nekim zonama deeskalacije, no ISIL po svemu sudeći nije nestao kako to glasno obznanjuju uglavnom zapadni mediji.

Problem izvještavanja sa Bliskog istoku u medijima na globalnom planu po svojoj kompleksnosti čini se sve više odražava problem slojevitosti i same kompleksnosti ovog teškog sukoba koji već sedmu godinu razara region. Početkom ove godine, veoma intrigantnu reportažu iz Sirije donijela je Nova TV u svojoj emisiji “Provjereno”. “Gdje su nestali borci ISIL-a ?” naslov je eksluzivne reportaže od 4. januara, koju su gledaoci u regionu mogli pogledati i na društvenim mrežama.

Dakako sve scene koje gledamo iz tog područja su jezive, pa tako i scene iz pomenute emisije. Jučer Halep, Mosul, danas Raka, sutra vjerovatno Menbidž ili Idlib – kao da gledamo prizore netom poslije nuklearnih dejstava. Dakako, u Raki su se dešavala ljudskom umu teško pojmljiva zvjerstva. Ipak, uz obilje informacija koje inače primamo sa Bliskog Istoka, zanimljivo je i u slučaju Rake, da i u sličnim “isporukama” informacija nedostaje neki “mali”, ali jako bitan detalj.

Šta radi u Siriji kanadski dobrovoljac?

Naprimjer, u navedenoj emisiji smo mogli vidjeti strašne scene razorenog grada, izbjegličke kampove u kojima se pod kontrolom vojnih snaga (nekada nedovoljno jasno čijih) drže i lokalno stanovništvo koje je nekada ugnjetavano od strane ISIL-a, ali i napuštene žene i djeca ISIL-ovih odbjeglih ili ubijenih boraca. Zanimljivo je da je sugovornik fotoreportera Nove TV Zorana Marinovića i Nine Gurgureva izvjesni vojnik “Hosam”, potpisan kao “kanadski dobrovoljac” koji na ramenu nosi znak YPG na kurdskom “Yekîneyên Parastina Gel” ili Narodnih zaštitnih jedinica. Ove snage, recimo, Turska smatra terorističkom organizacijom zbog podrške PKK-u i podrivanja mira u graničnim dijelovima ove zemlje sa Sirijom i Irakom. Kao neko ko prati dešavanja u ovom dijelu svijeta, meni bi, recimo, bilo interesantno da mi kanadski “dobrovoljac” podrobnije objasni zašto se on iz mirne i daleke Kanade zaputio u grotlo ovog konflikta i zbog čega se bori baš na ovoj strani? Jer, strane su se u sirijskom ratu umnožile i vojno i medijski – sve je očitije!

Interesantno je da danas svi tvrde da se bore protiv ISIL-a, pa i sama Turska, iako ISIL u Afrinu više ne postoji. Postoji najmanje tri međunarodne koalicije koje se odvojeno bore protiv ISIL-a, a po svemu sudeći svaka strana ima svoju agendu. Jedino je budućnost sirijskog naroda ta koja će na koncu najviše stradati. Također, postoji samoproglašena Demokratska federacija Sjeverne Sirije kao regija Afrina protiv koje je Turska sredinom januara, pokrenula vojnu operaciju “Maslinova grančica”. Veliko je pitanje koliko će ova najnovija vojna akcija Turske dodatno zakomplicirati ionako kompleksnu situaciju u Siriji. A kako će tek proći američke, ruske, iranske, saudijske i druge koalicije?

Zašto se rat i dalje nastavlja?

U moru izvještavanja iz ove zemlje, a posebno kod onih “zabrinutih” zbog nepojmljivih zvjerstava terorista ISIL-a u oči bode izostanak prostog pitanja: “Ko je propustio borce ISIL-a da konvojem napuste i odu?” Umjesto informacija zasuti smo ciljanim agencijskim vijestima i pričama u kojima ne dobijamo odgovore, koji bi, recimo, kao u slučaju spomenutog pitanja, itekako stvari učinili jasnijim.

Nedavno sam imao priliku razgovarati sa novinarima koji su izravno, takoreći, iz rovova i konfliktnih zona pratili šta se dešava na najtrusnijem geopolitičkom području današnjice.  Zajedno s njima, dakako, imali smo više pitanja nego odgovora, a najteže i ujedno najprostije pitanje glasi: Zašto se u Siriji rat i dalje nastavlja?

U zadnje vrijeme se govori o zonama deeskalacije, no ISIL po svemu sudeći nije nestao kako to glasno obznanjuju uglavnom zapadni mediji. Prema onome što se zna s terena, danas u Siriji ima nekoliko područja oko Damaska i Idliba (na sjeveru) gdje se skoncentrisala sva sirijska opozicija koja ne prihvata nastavak režima Bashara al Assada. Samo oko Damaska preko pola miliona ljudi živi u opsadi i prosto umiru od gladi. O ovome izvještaja skoro i da nema u medijima. U samom Idlibu i njegovoj okolici, prema informacijama koje sam dobio od italijanske ratne reporterke Francesce Borri koja je boravila na terenu “skoncentrirano je gotovo 2.6 miliona ljudi, od čega je najveći dio civila.” Sirijski režim će ih, kaže mi ova hrabra novinarka i aktivistkinja, “bombardirati dok se ne pokore.” O ovome će se čuti u narednom periodu, a o ogromnim dimenzijama nadolazeće katastrofe međunarodna zajednica i mediji šute.

Paralelni rat

Sada su sve oči javnosti uprte u akciju Turske u regionu Afrina gdje se vodi paralelni rat. Veliko je pitanje je da li će se turske i američke vojne snage u jednom momentu susresti i gledati preko nišana. U svemu ovome Kurdi su vidjeli svoj momenat, a na Bliskom Istoku svako diranje granica vodi u dublji i krvaviji nered.

Svima je sada jasno da ideologija ISIL-a nije nestala, a upitno je gdje su nestali borci tzv. Islamske države? Ko je napravio koridore za hiljade boraca ISIL-a i gdje su ti borci nestali? To su svi vidjeli u čudnim videosnimcima konvoja povlačenja stotina vozila, vojnih transportera, autobusa i terenaca ISIL-a. Špekuliralo se o da su ovu operaciju odobrile Sjedinjene Države, a sprovele upravo kurdske milicije u Siriji. Možda jeste taktički bilo bolje rješenje, ali sigurno je da smo na kraju dobili još zamršeniju situaciju. Vidimo to sada kada se i konflikt u Siriji produbljuje, a dogovori na raznim stranama padaju jedan za drugima.

Umjesto smirivanja i mira na Bliskom Istoku izgleda ćemo gledati još mnogo jezivije scene i patnje ljudi, a uz to, dakako, čekati i na teške odgovore: Gdje su otišli borci ISIL-a? Gdje će i kako zvršiti? Ko im je, na koncu, omogućio da nastanu? Ko će im “omogućiti” da nestanu? Ko će zatvoriti ovu pandorinu kutiju u središtu muslimanskog svijeta?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

o H.H. / kakanjinfo.com

Pogledaj i

KOLUMNA: K(r)varenje bosanskog jezika: Kad ne cvatu behári!

Piše: Safet Kadić Stih iz refrena nezaboravne pjesme Dine Merlina iz 2004. godine “Bosnom behar probeharao” …