Danas obilježen 27. juli – Dan ustanka naroda BiH i Dan antifašista BiH

13686768_1124026027662063_4386621752421306807_n

Polaganjem cvijeća u Gradskom spomen-parku u Kaknju, na Partizanskom groblju u Kraljevoj Sutjesci i na spomen-obilježju na Ponijerima, te prigodnim obraćanjima, danas je na području općine Kakanj obilježen 27.juli-Dan ustanka naroda BiH i Dan antifašista BiH

IMG_20160727_102736

Prisutnima u Gradskom spomen-parku obratili su se Hamdo Zuli, predsjednik Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945. općine Kakanj, te općinski načelnik Nermin Mandra, dok je na spomen-obilježju na Ponijerima govorio Behaija Neimarlija, učesnik NOAR-a 1941-1945.

“Ustanak naroda  Bosne i Hercegovine pokrenut 27. jula 1941. godine bio je odvažan, hrabar i nadljudski čin otpora naoružanog i golorukog čovjeka kojeg je u okršaj sa nadmoćnijim neprijateljem vodila istinska opredijeljenost da se spasi od ugnjetavanja i porobljavanja, te da se u konačnici izbori za slobodu. U istim okolnostima našli su se i bosanski patrioti početkom 1992. godine. Ponovo je na sceni bila agresija i po oružju nadmoćniji neprijatelj. Ponovo je na sceni bio scenarij sličan onom iz 1941. godine. Ljudi su ubijani, protjerivani, mučeni, zatvarani, samo zato što su bili etnički drugi i drugačiji. Ponovo se devedesetih godina 20. vijeka pojavio fašizam, i to u najgorem obliku što pokazuje da je fašizam stalno prisutna prijetnja protiv koje se treba svakodnevno boriti.

IMG_20160727_102222

Jasno je vidljiva paralela i usporedba događaja iz 1941. i 1992.godine, posebno na kakanjskom historijskom mikroplanu. Te davne 1941.godine u Kaknju se, uz prve partizanske oružane formacije, začeo i pokret ustanika – ilegalaca koji su u okupiranom Kaknju budili i u konačnici razbuktali žišku otpora podrivajući neprijatelja i pomažući partizanski pokret. I 1991.godine u Kaknju je postojao pokret koji je za tadašnji državni sistem bio ilegalan i koji je funkcionisao pod nazivom Patriotska liga. Postojanje ovog pokreta će se pokazati presudnim u nastojanjima da se osujete planovi neprijatelja na kakanjskom području.

Jasno je vidljiva i paralela u pogledu učešća kakanjskih boraca u borbi za slobodu van granica Kaknja. Melenta Bošnjak, jedan od najistaknutijih boraca Šeste proleterske istočnobosanske Narodnooslobodilačke udarne brigade, je poginuo kod Milića u blizini Vlasenice. Rudi Čajavec je kao prvi partizanski pilot poginuo tokom borbenog leta iznad Banja Luke. Borac Miladin Dragić je poginuo pod Kopaonikom u Srbiji, a Mehmed Skopljak kod Konjica. Pedeset godina poslije kakanjski borci za slobodu su se borili i ginuli na sarajevskom, ilijaškom, brezanskom, visočkom, vlašićkom i drugim ratištima svjedočeći tako opredijeljenost i svijest ovdašnjeg naroda da se za slobodu bori tamo gdje se zlo začelo i gdje nevini čovjek vapi da mu se pomogne, pa makar to značilo i odlazak daleko od svog kakanjskog zavičaja i kućnog praga.

IMG_20160727_102638

Zanimljiva je i historijska poveznica između učešća krajiških jedinica u oslobađanju Kaknja 1945. godine i učešća kakanjskih jedinica u oslobađanju Bosanske Krajine 1995.godine. 29.marta 1945.godine u operaciji oslobađanja Kaknja, na mjestu gdje se danas nalazi kakanjska gimnazija, poginuo je Petar Mudrinić, borac Prvog bataljona Šeste krajiške brigade, rođen u selu Dabru kod Sanskog Mosta. Jedanaestog oktobra 1995. godine u operaciji oslobađanja Sanskog Mosta poginuo je kakanjski heroj Ertan Čaluk.

29. marta 1945.godine pri oslobađanju Kaknja poginuo je Osman Džafić iz Prijedora, komandant Trećeg bataljona Osme krajiške brigade.  Pedeset godina poslije, oktobra 1995. godine, u operaciji oslobađanja Grabeža i Sanskog Mosta, na prilazima Džafićevom Prijedoru, poginuli su kakanjski borci Armije R BiH Adnan Sikirić, Fahrudin Kovač, Faik Čehajić i Ferid Kadrić.

IMG_20160727_102657

Ove historijske činjenice ukazuju na apsolutnu posvećenost kakanjskog naroda zbratimljenoj borbi za slobodu ma gdje da se ta borba vodila i u kojem vremenskom periodu. Zbog toga imamo razloga da budemo ponosni na na našu slavnu antifašističku tradiciju i herojsku borbu. Zbog toga mi u Kaknju njegujemo lijepu praksu da prilikom obilježavanja bilo kojeg značajnog datuma neizostavno polažemo cvijeće i na Spomen-obilježje palima borcima NOAR-a i Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata. Tako ćemo učiniti i danas, tako ćemo činiti i u budućnosti. Sa ovakvim porukama, svim antifašistima upućujem čestitku povodom 27. jula – Dana ustanka naroda BiH”, rekao je načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra.