Dok je svijet u ovo doba pandemije koronavirusa bio opsjednut i krizom nafte, prateći svakodnevni pad cijena energenata, nekako po strani, gotovo nezamijećeno, potresla ga je kriza na na tržištu žitarica.

Pšenica postaje “žuta nafta” pa i važnija od fosilnih goriva i njezinih derivata. Naime, prema podacima UN-ovih organizacija za poljoprivredu, hranu i zdravstvo, ta bi kriza, kao posljedica pandemije koronavirusa, mogla dovesti do globalne nestašice pšenice, a ponegdje izazvati i glad te destabilizirati mnoge zemlje i regije.

Neki analitičari smatraju da bi se mogla ponoviti 2010. godina kada je zbog suše i slabije žetve u nekim vodećim proizvođačima žitarica došlo do nestašica žita u arapskim zemljama.

Šta se sada dogodilo na tržištu pšenice? Rusija je, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača i najveći svjetski izvoznik žitarica, obustavila izvoz do početka jula. Time je izazvala napetost na tržištima i paniku kod glavnih uvoznika, poput Egipta, Indonezije, Alžira, Maroka, Nigerije i posebno Turske, koji već imaju problema sa zalihama, ali i kupnjom tog važnog prehrambenog proizvoda.