Naslovna / BiH / Do kad će se u Bosni i Hercegovini i dalje „šutiti i trpiti“: Stranačka zapošljavanja, nepotizam, (ne) pravda

Do kad će se u Bosni i Hercegovini i dalje „šutiti i trpiti“: Stranačka zapošljavanja, nepotizam, (ne) pravda

Jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve je veći, ali socijalno-ekonomska kriza u zemlji još nije dostigla onaj stepen koji bi mogao pokrenuti socijalni bunt, tvrde analitičari. U 2019. se ne očekuju bitnije promjene.

Predstavnici građanskih udruženja tvrde da podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima se prosječna mjesečna plata u ovoj zemlji kreće oko 800 KM, ne odražavaju stvarno stanje. Takav prosjek, smatraju analitičari, dobijen je zahvaljujući ogromnim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i nekoliko javnih preduzeća u ovoj zemlji.

Prema podacima udruženja potrošača, mjesečna primanja većine građana u BiH iznose od 200 do 600 KM, dok su mjesečna primanja velikog broja penzionera ispod 300 KM.

S druge strane, mjesečna primanja zaposlenih u javnoj upravi, odnosno u institucijama vlasti, premašuju i 5.000 KM. Pod naslovom „Propast nam je zagarantirana“, politički analitičar Almir Terzić objavio je na svom Facebook profilu podatke o mjesečnim primanjima bh. parlamentaraca. Prema tim podacima, samo naknade za posjete porodici, odvojen život, smještaj, reprezentacije i troškove mobilnih telefona koje dobijaju pojedini parlamentarci, višestruko premašuju prosječna primanja većine zaposlenih u BiH.

 U BiH više ne postoji srednja, radnička klasa

Almir Terzić smatra da je jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve veći, te da aktuelna politička elita ni od 2014. godine do danas ništa nije poduzela kako bi se razlike smanjile.

„Sve vrijeme radili su samo za sebe, stranačke, grupne i porodične interese. Ako javna preduzeća i firme u državnom vlasništvu nisu jeftino privatizirali, pretvorili su ih u svoje feudalne posjede. Napravili su tolike socijalne razlike da u BiH više ne postoji srednja, radnička klasa, osim ako se u to ne računa državna administracija koja je sačinjena od njihovog kadra“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Bosna i Hercegovina je najsiromašnija evropska zemlja i u mnogo čemu zaostaje za državama regije. Ono u čemu prednjači su korupcija i visine plata zaposlenih u institucijama vlasti. „Primjerice, ministar u Vijeću ministara BiH ima osnovna primanja od oko 2.200 eura, a njegov kolega u Srbiji ili Crnoj Gori oko 1.000 eura. Pri tome je prosječna plaća u Crnoj Gori 480 eura, a u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, 410 eura. Gdje je tu logika i socijalna pravda? U BiH zvaničnici misle samo na sebe, osim rijetkih koji su se odrekli plata. Sve ostalo su samo igrokazi za gladni narod“, kaže Terzić.

Nema više socijalističkog samoupravljanja

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Salih Fočo smatra da je u tranzicijskom društvu „teško govoriti“ o socijalnoj pravdi jer je umjesto starog sistema, koji je počivao na socijalnoj jednakosti, uspostavljen „sistem koji podrazumijeva nejednakost“. „Socijalna raslojavanja u BiH uslovljena su procesom privatizacije i urušavanjem modela prema kojem su radnici bili vlasnici proizvodnih sredstava. Srednja klasa je nestala, a veliki broj bh. građana danas je u stanju socijalne potrebe. Takav proces privatizacije nametnut je skoro svim istočnoevropskim zemljama“, kaže u razgovoru za Deutsche Welle sociolog Salih Fočo.

No, dok je većina drugih istočnoevropskih zemalja napredovala u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, a neke od njih danas su među najrazvijenijim članicama evropske zajednice naroda, BiH je stagnirala. Analitičari ocjenjuju da krivicu za to ne snosi samo politička elita, već i građani, koji više od dvadeset godina trpe neefikasnu vlast. U drugim zemljama padaju vlade, visoki zvaničnici osumnjičeni za kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlasti završavaju u zatvorima, a građani su na demonstracijama često pokretači pozitivnih društvenih procesa.

Do kad će građani BiH trpiti i šutiti?

Pojašnjavajući taj bh. fenomen, sociolog Salih Fočo kaže da ne postoji kritična socijalna masa koja može promijeniti stanje u ovoj zemlji. „Zbog ustavnog ustrojstva i podjela na etničke grupacije nije moguće dobiti kritičnu masu za socijalne promjene i to je ono što BiH razlikuje od drugih zemalja. I raniji protesti za jedinstveni matični broj građana (JMBG), boračka prava, bolesne, pokazali su stanje svijesti u BiH. Iako se radilo o interesu svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, na vrhuncu protesta nije bilo više od 5.000 ljudi“, kaže Fočo.

Profesor Fočo smatra da su u BiH moguća dodatna socijalna raslojavanja i da socijalno-ekonomska kriza još nije dostigla onaj stepen koji bi građane ove zemlje natjerao da konačno prevaziđu etničke, religijske i političke razlike. „Kada se to dogodi, do izražaja će doći socijalni bunt. Taj će bunt zahtijevati promjene i uspostavu onih političkih snaga koje će morati otvoriti novu perspektivu i nadu građanima ove države“, kaže Fočo.

 

o H.H. / kakanjinfo.com

Pogledaj i

Ovo je kuća koja košta 6000 eura: Riješite stambeno pitanje pametno i jeftino

U Beogradu se skoro održao jedna međunarodni sajam građevinarstva, gdje se pokazao jedan od najzanimljivijih, …