[foogallery id=”9901”]
Svečanom akademijom upriličenom u čast domovine BiH večeras je u velikoj sali Doma kulture Kakanj obilježen 25. novembar – Dan državnosti BiH. Nakon intoniranja himne BiH, prisutnima su se obratili načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra i predsjedavajući Općinskog vijeća Slaven Katičić.
Nakon obraćanja upriličen je program u kojem su nastupili Rudarska glazba, Gradski hor koji djeluje u sastavku KUD-a “Fadil Dogdibegović Dikan” Kakanj, poznati kakanjski glumac Mirza Mušija, te mladi i talentirani Kakanjci i Kakanjke Perica Ramljak, Halima Čehajić, Alen Čišija i Ajna Balešić.
Rudarska glazba je svirala himnu BiH, te splet sevdalinki, Gradski hor je izveo kompozicije “Oproštaj od šume” i “Ljepota cvijećem krasi se”, Mirza Mušija je recitirao stihove pjesme “Ostajte ovdje” Alekse Šantića uz pratnju Perice Ramljaka na gitari, Halima Čehajić je pjevala numeru “Uspavanka” iz filma “Ničija zemlja”, Alen Čišija je izveo kompoziciju “Da se kući vratim”, a Ajna Balešić kompoziciju “Za bolje sutra”.
U svom obraćanju prisutnima načelnik Nermin Mandra je govorio o Bosni i Hercegovini u kontekstu činjenice da naša domovina opstaje i nadživljava i velika carstva, i društveno-politička uređenja, i ekonomske krize, i sve pokušaje mijenjanja granica i rastakanja njenog državnog tkiva.
“Poštovani predsjedavajući Općinskog vijeća, uvaženi vijećnici, cijenjeni gosti, dragi sugrađani,
obilježavanje značajnih datuma iz historije Bosne i Hercegovine obično prolazi u kontekstu pomiješanih stavova, mišljenja i osjećanja ljudi prema državi. U sferi javnog govora država Bosna i Hercegovina se poistovjećuje sa njenim aktuelnim društveno-političkim uređenjem i ustavnim ustrojstvom, pa se u kontekstu takvog poistovjećivanja stvara negativan naboj koji značajno otupi emotivni patriotski žar kakav bi trebao postojati uvijek, a posebno kada se obilježavaju značajni datumi. Međutim, sa takvom pojavom se treba suočiti stalnim ukazivanjem na činjenicu da je vrijeme pokazalo da Bosna i Hercegovina vijekovima opstaje i nadživljava i velika carstva, i društveno-politička uređenja, i ekonomske krize, i sve pokušaje mijenjanja granica i rastakanja njenog državnog tkiva.
Čak i onda kada su neprijatelji Bosne uspijevali narušiti njen teritorijalni integritet i kada je gubila određene oblike državnosti, ona je iz sfere stvarnosti prelazila u sferu imaginarnog i emotivnog utemeljenja i takva se čuvala u srcima ljudi, ali ne samo kao sjećanje i žal, nego kao rastuća buktinja koja čeka prvu priliku da se ponovo vrati u sferu stvarnog sa svim svojim elementima državnosti. Takav primjer historiografija bilježi u Drugom svjetskom ratu kada su bosanskohercegovački antifašisti vodili krvavu borbu sa dvostrukom motivacijom. Jedna je bila oduprijeti se fašizmu i nacizmu, tom ogromnom planetarnom zlu, dok je druga bila poništiti sve do tada realizirane velikodržavne projekte kojima su se prekrajale i mijenjale granice na račun teritorije BiH. Međutim, i tada dok se vodila Narodnooslobodilačka borba, među autoritetima koji su učestvovali u borbi protiv fašizma bilo je i onih koji su smatrali da BiH zbog svog višenacionalnog sastava ne može biti zasebna federalna jedinica buduće jugoslovenske zajednice i da treba biti pripojena jednoj od susjednih republika. Presudila je herojska borba bosanskohercegovačkih antifašista koja je bila toliko snažna, odlučna i bratska da su i najveći autoriteti Narodnooslobodilačkog pokreta podržali ideju da BiH bude zasebna federalna jedinica što je u konačnici i dovelo do Prvog zasijedanja ZAVNOBIH-a i obnove državnosti BiH.
Bosna i Hercegovina ima slavnu i svijetlu hiljagodišnju historiju, ali te historije nema dovoljno u sferi javnog govora, a trebalo bi biti, jer bismo tada bili svjesniji koliko je ideja Bosne i Hercegovine superiornija u odnosu na prolazna društveno-politička uređenja i sve izazove i nasrtaje sa kojima se susretala od srednjovjekovlja do danas. Posebnu pažnju zaslužuje bosansko srednjovjekovlje u kojem se začela i razvijala naša država da bi u vrijeme vladara Stjepana II i Tvrtka I doživjela vrhunce svoje moći, snage i ugleda. U pogledu isticanja i naglašavanja bosanskog srednjovjekovlja kao temelja našeg domovinskog ponosa, mi u Kaknju imamo razloga da osjećamo posebno zadovoljstvo jer se u našem neposrednom okruženju u Kraljevoj Sutjesci nalaze ostaci srednjovjekovnog vladarskog dvora sa dvorskom kapelom posvećenom sv. Grguru čudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu. Osim toga, u blizini našeg zavičaja je i Bobovac, najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne. Ove činjenice i obavezuju da mi u Kaknju, u nedostatku inicijative sa viših nivoa, osmišljavamo i realiziramo prigodne programe kojima ćemo ukazivati na značaj ovih historijskih lokaliteta i nacionalnih spomenika, ukazivati na bosansko srednjovjekovlje, ukazivati na izazove sa kojima su se susretali srednjovjekovni bogumili, te specifičnosti njihovih pogleda na duhovni svijet, na život i zemlju Bosnu.
Uz naglašavanje činjenice o hiljagodišnjem kontinuitetu bosanske posebnosti, posebno je važno u sferi javnog govora često naglašavati specifičnost i suštinu naše države. Naša država Bosna i Hercegovina, sa svojim bogatstvom različitosti koje se međusobno susreću i obogaćuju, u suštini je Evropa i Svijet u malom. Biti dio takvog multietničkog društva predstavlja čast i privilegiju, ali to znači i obavezu i motivaciju da se svi kontinuirano i ustrajno zalažemo da svaki čovjek u BiH slobodno uživa svoja prava u pogledu svog nacionalnog, vjerskog i građanskog identiteta. Biti dio multietničkog bosanskohercegovačkog društva istovremeno znači i obavezu da se kontinuirano radi na polju jačanja demokratije i zaštite ljudskih prava, te da se ustrajno radi na putu općeg prosperiteta naše države. Njegovanjem i konkretnim pokazivanjem tolerantnosti, uvažavanja, poštovanja i solidarnosti sa svim ljudima, te stalnim građenjem mostova prijateljstva, najbolje se pokazuje razumijevanje suštine naše domovine i najbolje se dokazuje odanost Bosni i Hercegovini.
Sa ovakvim porukama i promišljanjima o domovini, svim ljudima koji BiH nose u srcu čestitam 25.novembar-Dan državnosti”, rekao je načelnik Nermin Mandra.
