KAKANJ – NASELJE I OPĆINA
Kakanj je naselje i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
1991. godine, općina Kakanj je imala 55.950 stanovnika, od kojih su 54,56% Bošnjaci, 29,59% Hrvati, 8,80% Srbi, 4,56%Jugoslaveni i 2,49% ostali. Grad Kakanj je imao 12.008 stanovnika, dok danas prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 12.256 stanovnika.
HISTORIJA OPĆINE KAKANJ
U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura iButmirska kultura. Područje je bilo prekriveno naseljima i sa nesumnjivo brojnijom populacijom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko bliskih lokaliteta: Obre I (Raskršće), koje pripada starčavačko/impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi, Obre II (Gornje polje) koje u cjelini ulazi u krug butmirske grupe i Zagrebnica ( selo Donje Papratnice ) udaljenog 1, 5 km južno od Kaknja i predstavlja lokalitet kakanjske kulture .
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. [4] Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.
Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba. Srednjovjekovni naziv za ovo područje bio je Trstivnica. Pretpostavlja se da je u vrijeme Rimske imperije ovdje postojalo naselje, premda ostaci iz tog perioda nisu pronađeni. Ne postoje ni arheološki niti toponimski tragovi iz ranog Srednjeg vijeka.
Tek pred kraj XIV vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata pod nazivom Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322-1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime Kraljeva Sutjeska, u starim dokumentima još iz XIV vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.
Za razliku od Bobovca kraljevski dvor bio je smješten u blizini naselja. Politička funkcija kraljevskog grada Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada njamoćniji evropski vladar Sigismund Luksemburški.
U XIV i XV stoljeću Bosna je doživjela veliki kulturni napredak te su istaknuti kulturni krugovi svoje mjesto našli na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Bobovac su u maju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva. Brojni sačuvani dokumenti bosanskih vladara izdati su upravo u Kraljevoj Sutjesci.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području. Posebnost i draž bosanskohercegovačke kulturne historije čine njeni stećci, kameni nadgrobni spomenici na koje je brojnim reljefnim ukrasima upisan dio života i povijesti Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najljepši jeste Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju. Izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu…
GEOGRAFIJA (Geografski položaj)
Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog, a jugoistočno od Zenice. Smješten je između brda na obije obale rijeke Zgošće. Upravno pripada Zeničko-dobojskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine.
Značaj
Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija – U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u Bosni i Hercegovini), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u Bosni i Hercegovini), Rudnik mrkog uglja Kakanj, jedan od najuspješnijih rudnika u Bosni i Hercegovini.
