Kraljeva Sutjeska
Na području kakanjske općine nalazi se mjesto Kraljeva Sutjeska, u kojem su stolovali bosanski kraljevi. U Kraljevoj Sutjesci je poznati franjevački samostan u kojem se nalazi bogata arhiva kulturno – historijskog materijala.
Samostan je sagrađen u prvoj polovini 14.stoljeća, a kroz svoju dugu historiju je rušen u više navrata. Godine 1658. Samostan je izgorio sa svim dragocjenostima (arhiva, biblioteka), a novi je podignut 1664.godine. Tokom 19.stoljeća, Samostan je dva puta građen, a današnji izgled datira od 1890.godine.
Ovo naselje je poznato po franjevačkom samostanu. Međutim, osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u središnjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države te predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture.
Osim ove kuće na ulazu u selo nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija, koja je po predaji sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.
U Kraljevoj Sutjesci otvoren je Turist info, koji će posjetiocima Sutjeske pružiti sve potrebne informacije i obezbijediti pratnju stručnog vodiča.
Kraljevski grad Bobovac
Kraljevski grad Bobovac, smješten u brdima srednje Bosne, na području gdje graniče općine Kakanj i Vareš. Prvi put se spominje u pisanim dokumentima oko 1350.godine. Na Bobovcu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela, u kojoj su bila sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš.
Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić u prvoj polovini 14.stoljeća. Sjedištem bosanskih vladara ostao je od bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva, pa sve do prestanka bosanske samostalnosti i turskog osvajanja 1463.godine.
Zgošćanski stećak
Grad Kakanj spominje se prvi put 1392.godine, a vrlo je značajno upravno središte za turske vladavine.
Razdoblje srednjovjekovne bosanske historije obilježeno je velikim brojem do danas očuvanih spomenika kao što su nekropole, stećci, od kojih je posebno interesantan stećak pronađen kod Zgošće, na periferiji Kaknja.
Neosporno je da Zgošćanski stećak, koga neki arheolozi nazivaju i “Stećkom Kulina bana” iz Donje Zgošće, datira iz srednjeg stoljeća i to njegove druge polovine kada je Bosna bila najmoćnija.
Ko je bio sahranjen ispod Stećka?
Odgovor daje historičar Đorđe Stratimirović u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH (XXXVIII iz 1926. godine), tvrdeći da je to grob Stefana II koji je umro 1353. godine, pa konstatuje: “Možemo znati i koga predstavljaju ona četiri lica što su i vajana na pročelju stećka. Muž i dvije žene su išetali ispred grada, jesu ban Stefan sa ženom i kćerkom, udatom za ugarskog kralja Lauša; a muž što gleda sa kule, to je sinovac i nasljednik Banov, Tvrtko.”
