-
Islam
Islam je na područje dašanje BIH zvanično došao 1463.godine sa Turcima Osmanlijama i sa Sultanom Mehmedom Fatihom II. I prije tog datuma postojali su kontakti ondašnjeg stanovništva sa islamom putem trgovine. Današnja samostalna Islamska zajednica u BIH egzistira od 22.03.1882.godine.
Odluku o osnivanju novog medžlisa ili o pripajanju postojećeg medžlisa drugom donosi Sabor IZ-e u BIH na prijedlog Rijaseta IZ-e. Organi medžlisa su: skupština i izvršni odbor medžlisa. Skupštinu medžlisa čine izabrani zastupnici džemata. Izvršni odbor medžlisa je izvršni organ Islamske zajednice na području medžlisa. Broj članova izvršnog odbora medžlisa određuje se prema broju pripadnika Islamske zajednice na području medžlisa i ne može biti manji od pet niti veći od petnaest. Predsjednik Izvršnog odbora medžlisa predsjedava skupštinom medžlisa u administrativnim i imovinskim odnosima. Glavni imam predstavlja medžlis u stvarima vjere. Medžlis IZ Kakanj broji danas do 35 džamija, cca 10 mesdžida, 40 mekteba.
Glavna vjernička okupljanja:
Džamija u Kraljevoj Sutjesci (sagradio Mehmed II Fatih 1463,godine):
Jedna od najstarijih džamija u BiH je džamija u Kraljevoj Sutjesci. Njenu gradnju je naredio Mehmed II El-Fatih, poznati turski sultan, koji je bio direktno inspirisan Allahovom dž.š znakovima i ambijentom sutješke doline.
Prema historijskim podacima sagrađena je 1463.godine za samo tri dana, poslije pada Bobovca, glavnog grada srednjovjekovne Bosne. Od tada, pa sve do danas, ova džamija krasi cijelu sutješku dolinu i svojevrstan je pečat i dragulj islamske umjetnosti i arhitekture u ovim krajevima. Sve njene druge vrijednosti, uključujući estetsko –umjetničku i nacionalno – kulturološku, potvrđene su kada je ona proglašena nacionalnim spomenikom u BIH.
Nadaleko poznata kao EL-Fatihova džamija, je pokazatelj vjerskog, historijskog , nacionalnog i kulturnog identiteta muslimana u Kraljevoj Sutjesci, ali i šire u cijeloj BIH.
Tradicija je da se svake godine, zadnji petak u augustu, uče zajednička dova i mevludi-šerifi. Na tom skupu okupi se i po nekoliko hiljada vjernika, što govori o snazi ruhanijjeta kao i nijjeta gradnje ove džamije i onih koji su je sagradili.
Ovo mjesto i ovaj datum uvršteni su u takwim (muslimanski kalendar), kao mjesto održavanja jedne od četiri najznačajnije manifestacije Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Veče učenja Kur”ana – Kakanj
Više od deset je godina od kakao medžlis islamske zajednice Kakanj, na prelazu iz stare u novu miletsku godinu priredi nesvakidašnji događaj i doživljaj za hiljade vjerničkih duša koje se okupe u gradskoj sportskoj dvorani kako bi napojili duše prelijepim glasovima naših karia i hafiza Kur“ana.
Ovo je već postala tradicija u našem gradu. Uzvišene poruke Kur“ana, prelijepi glasovi naših hafiza i prelijepe ilahije plijene srca vjernika koji u sve većem broju prusustvuju ovoj manifestaciji.
-
Katoličanstvo
Na području općine Kakanj postoje 4 župe koje djeluju u okviru Katoličke crkve: Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Vukanovići i Haljinići.
Kraljeva Sutjeska
Prvi pisani tragovi o samostanu i crkvi Svetog Ivana Krstitelja potječu iz 1385.godine. Samostan je jedna od najstarijih ustanova koje kontinuirano djeluju u BIH i koja, zahvaljujući svojoj dugoj povijesti, čuva znamenito povijesno – kulturno i umjetničko blago.
Kao kršćanska katolička zajednica vjernika Župa sv.Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci uz redovita vjernička okupljanja u skladu sa zakonom i najstarijom tradicijom Crkve ima i nekoliko slavlja koja su joj specifična. U središtu svih tih okupljanja je glavna kršćansko molitveno slavljenje sv.mise ili euharistije. Cjelokupni kalendar ove vrste okupljanja uključuje svaku nedjelju koaj se od ranog krščanstva naziva Dan Gospodnji, dan koji kršćani posvećuju molitvi i počinku slaveći Boga zahvaljivanjem i slušanjem Njegove Riječi.
Posebna vjernička okupljanja u posebna vjernička okupljanja Župe sv.Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci spadaju: Blagdan sv.Ivana Krstitelja, Sveta Ana i spomen bosanske Kraljice Katarine Kosača.
Sveti Ivan Krstitelj, 24,lipnja
Svaka katolička crkva ima svoj titul naslov. Taj naslov može biti neki događaj iz Isusova života, ali su to uglavnom događaji iz života Isusove majke, Blažene Djevice Marije ili blagdan nekog od svetaca, svetošću i kršćanskim svjedočenjem istaknutih likova iz povijesti kršćanstva. Tako je sv. Ivan Krstitelj naslov crkve u Kraljevoj Sutjesci.
Sveti Ivan Krstitelj je prorok na razmeđu Starog i Novog zavjeta. On je svojim proročkim nastupom najavio Isusov dolazak i predstavio ga mnoštvu na rijeci Jordan. Za Isusa je posvjedočio mučeničkom smrću na koju ga je osudio tadašnji židovski kralj Herod. Crkva sv. Ivana Krstitelja je i zavjetno mjesto gdje zagovor Sv. Ivana dolaze moliti vjernici katolici iz drugih župa kao i vjernici drugih krščanskih konfesija i drugih religija.
Sv. Ana, 26.srpnja
Sveta Ana je majka Blažene Djevice Marije. Ona je naslov kapele u goblju Teševo kao i teševskog groblja. Tu se u velikom broju okupljaju vjernici Župa Kraljeve Sutjeske, Vukanovića i Kaknja. Tradicionalno se tu dolazilo u pokorničkom hodočašću, pješačenjem bosih nogu, kao znak unutarnjeg obraćenja. Mnogi vjernici tu doživljavaju milosnu snagu i utjehu kao i poticaje za jednostavan život prožet pouzdanjem u Boga poput Sv. Ane.
Kraljica Katarina, 25.listopada
Bosanska kraljica Katarina je izbjegla okupaciju Bosne od strane Osmanskog Carstva 1463. U tom času se zatekla na Kozogradu kod Fojnice. Najprije se sklonila u Dubrovnik, a iz Dubrovnika je otišla u Rim gdje je živjela do kraja života. Prema navodima i spisima njezinih dvoje djece, Sigismund i Katarina, su zarobljeni i unatoč brojnim pokušajima Kraljica ih nije više vidjela. U Rimu je Katarina živjela u vrijeme papa Pavla II. i Siksta IV.
Prema savremenim dokumentima ona je na susretima talijanskog plemstva zajedno sa svojim dvorjanima i dvorkinjama bila zapažena po dostojanstvenom držanju i vanjskom izgledu. Pokopana je u jednoj od najuglednijih crkava Rima Ararcoeli (Araćeli)i to ispred oltara što svjedoči o njezinom ugledu koji je uživala u Rimu.
Nadgrobna ploča kraljice Katarine bila je ukrašena njezinim reljefnim kipom u naravnoj veličini, s krunom na glavi i s ispisanim tekstom na bosančici.
Godine 1978.godine uz sudjelovanje brojnih vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, svečano je u Kraljevoj Sutjesci proslavljena 500.obljetnica njezine smrti. Od data se svake nedjelje koja je najbliža danu njezine smrti 25.listopada svečano obilježava njezin dan.
Uz svečanu svetu misu tog dana se održava i susret folklornih skupina iz cijele Bosne. Ponekad se održavaju i druge kulturne manifestacije, koncerti i izložbe likovnih djela.
Ne smije se prešutjeti Katarinina čežnja za Bosnom i ljubav prema Bosni, pa zato pored primjera dostojanstvenog podnošenja teške životne tragedije oan je i trajni primjer ljubavi prema zemlji Bosni i Hercegovini.
Na kraju spomenimo da se svi gore spomenuti vjernički skupovi održavaju u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja.
Kakanj
Župa Kakanj utemeljena je 1920.godine pod imenom Zgošća odvajanjem od župe Kraljeva Sutjeska. Od te godine župa ima i svoje matične knjige. Stara župna crkva (baraka) služila je sve do 1926.godine kada je sagrađena nova posvećena s.Apostolima Petru i Pavlu. Patron župeslavi se svake godine 29.06 kada se okupljaju mnogi vjernici iz svih krajeva.
Župna crkva sagrađena je 1926.godine. Bila je u upotrebi do 1965.godine kada se počela graditi današnja crkva, koja je dovršena 1971.godine. Zvonik je građen od 1970.do 1972.godine. Župna kućaje građena od 1959 do 1960.godine.
Sv.Mise su svakim radnim danom u 6 sati, te nedjeljom u 8 i 10:30 sati.
Vukanovići
Župa Vukanovići utemeljena je 1963.godine odvajanjem pojedinih mjesta od župe Kraljeva Sutjeska i od tada ima svoje matice, Crkva je posvećena sv.Anti i svake godine 13.06 slavi se patron župe kada se okuplja mnogo vjernika i iz drugih krajeva.
Haljinići
Župa Haljinići osnovana je 1978.godine i najmanja je župa na području Općine Kakanj. Župna crkva posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, blagdanu koji se obilježava svake godine 15.augusta.
-
Pravoslavlje
Hram Svetih Apostola Petra i Pavla
Hram Svetih Apostola Petra i Pavla u Kaknju sagrađen je 1925.godine u vrijeme sveštenika Save Ristića. Osvetio ga je tadašnji mitropolit dabrobosanski Petar Zimonjić, koga je Sveti Arhijereski Sinod Srpske Pravoslavne Crkve kanonizovao za sveštenomučenika 2000.godine.
Svake godine dana 12.07, kada se slave sveti Petar i Pavao okuplja se veliki broj vjernika koji dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine i sa svih kontinenata.
SRPSKI DABRO-BOSANSKI MITROPOLITI
Sava Kosanović ( 1881-1885 )
Georgije Nikolajević ( 1885 -1896 )
Nikolaj Mandić ( 1896 – 1907 )
Evgenije Letica ( 1907 – 1920 )
Petar Zimonjić ( 1920 – 1941 )
Varnava Nasić (episkop-vikarni)
Nektarije Krulj ( 1951 – 1966 )
Vladislav Milić ( 1966 – 1992 )
Nikolaj Mrđa ( 1992 – )
PAROSI KAKANJSKI
Petar Stanić ( 1900 – 1906 )
Risto Bošković ( 1906 – 1908 )
Savo Ristić ( 1908 – 1926 )
Vojislav Mijatović ( 1926 – 1941 )
Savo Ristić ( 1945 – 1952 )
Miloš Minić ( 1952 – 1954 )
Tomo Vuksanović ( 1954 – 1974 )
Ljubomir Đurenović ( 1974 – 1992 )
Boris Banduka ( 1999 – 2001 )
Miroslav Vujičić ( 2001 – )
Podaci o vjerskom turizmu su obrađeni uz pomoć aktivista Udruženja OKC
(Omladinski Kulturni Centar Kakanj) uz mogućnosti dopune ove baze podataka uz sugestije, mišljenje, prijedloge i dostavu naših čitatelja, koji na taj način nama pomažu u obogaćivanju ove rubrike i sadržaja portala KakanjInfo.