23. septembra se obilježava Međunarodni dan kulturne baštine i Dan europske baštine. Uključivanjem u obilježavanje ovog dana članice Europske unije, ali i sve zemlje koje teže članstvu, potvrđuju svoju pripadnost zajedničkom evropskom kulturnom, socijalnom, političkom i ekonomskom identitetu , pri čemu se naglašava važnost i posebnost svake pojedinačne nacionalne baštine. Naime, najveći dometi kulture gotovo nikada nisu plod i stvaralaštvo samo jedne nacije. Europska kulturna baština sinteza je različitih utjecaja i kulturnih doticaja koji su oduvijek stvarali dijalog među narodima i kulturama. Danima europske baštine ističe se ne samo različitost, već i evropska dimenzija zajedničkog naslijeđa.
Jedan od najljepših segmenata evropske i svjetske baštine su stećci među kojima je najpoznatiji Zgošćanski stećak koji je pronađen u Kaknju. Zgošćanski stećak čija je težina 14 tona obilato je ukrašen najbogatijim motivima tadašnjeg doba. Pronašao ga je u neposrednoj blizini Kaknja , na lokalitetu Crkvine, historičar Ćiro Truhelka koji ga je 1914. prenio u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Zgošćanski stećak na mjestu gdje je pronađen (nekropola stećaka u Kaknju, fotografija iz 1903. godine)
Zgošćanski stećak je prenesen u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu (fotografije iz 1914. godine)
Istraživanja iz 2010. godine provedena na lokaciji Zgošćanske nekropole otkrila su 13 novih stećaka koji su bili na dubini od 10 do 12 cm ispod zemlje. Ukupno je pronađeno 46 djelomično ili potpuno očuvanih skeleta, a najzanimljiviji materijalni nalaz je srebreni prsten.
Zanimljiv je i podatak obznanjen javnosti 30. marta 2012. godine u Sarajevu. Naime, na osnovu analize materijala “orijaškog” skeleta iz groba 27 iz Zgošće i jednog od kraljevskih grobova sa Bobovca, utvrđena je vjerovatnoća od 92% da se radi o srodnicima.