Drugo oslobođenje Kaknja u Drugom svjetskom ratu: 9. septembra 1944.godine dva bataljona Devete krajiške brigade zauzela kakanjski rudnik

rat

U periodu od 9. do 26. septembra 1944. godine, na osnovu naredbe Vrhovnog štaba, brigade Desete divizije Petog korpusa su glavnim udarom dejstvovale na komunikaciji Zenica-Sarajevo-Mostar. Već 8. septembra zauzeta je željeznička stanica u Busovači, a sutradan, 9. septembra, dva bataljona Devete krajiške brigade su zauzela kakanjski rudnik. Tri dana poslije, zauzeta je i željeznička stanica u Lašvi. Borbe u Kaknju i okolini nastavljene su do 26. septembra kada su partizanske jedinice napustile ovaj teren u kojem se neprijatelj mogao uspješno braniti zahvaljujući motorizovanim snagama  – tenkovskim jedinicama i oklopnim vozovima koji su stalno krstarili željezničkom prugom od Sarajeva do Zenice.

U periodu 9. – 26. septembar 1944. godine partizani su dva puta, od 9. do 11. septembra, te od 19. do 26. septembra, osvajali Rudnik Kakanj. U vrijeme drugog upada oštetili su rudnički most na rijeci Bosni, sa rudnika su odveli 18 konja, te su zaplijenili namirnice, eksploziv, zaprežni pribor, sedla i drugi materijal… Električni dalekovod Zenica Kakanj partizani su oštetili 26. septembra.

Partizanima se tada pridružio veliki broj mještana iz sela Bijele Vode, Brežani, Zgošća, Živalji, Ričica, Bištrani, Slapnica…

U redove partizana su stupili Sabrija Zaimović, Jusuf Sarač, Ćamil Plasto, Frane Jareb, Tahir Vuk, Derviš Berbić,  imam i matičar Mušanović iz Doboja, hodža Mešić iz Zlokuća, braća Ivo i Jozo Franković…

U partizanske jedinice uključili su se i geolog Ivan Soklić, predradnik Valentin Novačić, mjernik Franjo Aupič, tehnički činovnik Vlastimir Bucek…

Ubrzo su neprijateljske snage poduzele pojačane mjere u cilju obezbjeđenja željezničke pruge Visoko-Zenica, a pojačano je i obezbjeđenje širokog pojasa oko Sarajeva.

Naime, poslije oslobođenja Travnika, 22. oktobra 2013. godine, neprijatelju je ostala samo dolina rijeke Bosne za izvlačenje Grupe armija “E” koje su  od ljeta 1944. godine bile prisiljene da se iz južne Srbije upute prema Sarajevu i dalje na zapad i sjeverozapad. Toj grupaciji pridružit će se i neprijateljske snage koje su u prvim mjesecima 1945. godine u “Mostarskoj operaciji” bile prisiljene da napuste cijelu Hercegovinu i da se početkom aprila sa Ivan Sedla povlače prema Sarajevu i dalje dolinom Bosne prema Visokom, Kaknju, Zenici i dalje prema Doboju.

Foto: Ilustracija

(Izvor podataka: Monografija Kakanj, grupa autora, Istorijski arhiv Sarajevo, Sarajevo, 1987)