Kakanjac Dženan Hadžić postao doktor poljoprivrednih nauka

Kakanjinfo: Kakanjac Dženan Hadžić stekao zvanje doktor poljoprivrednih nauka

Dr. Dženan Hadžić je rođen 14. oktobra 1982. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i opštu gimnaziju završio je u Kaknju. Još kroz svoje srednjoškolsko obrazovanje izgradio je interes prema prirodi i prirodnim naukama. Akademske 2001./2002. upisuje, a 2005. godine uspješno završava četverogodišnji studij na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, odsjeka za zootehniku.

Odbranom diplomskog rada (februar 2006. godine) pod naslovom: „Primjena SAS programa u stočarstvu“ stekao je zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede. Želja za napredovanjem u struci i nauci, 15. decembra 2006. godine rezultirala je zaposlenjem na mjesto asistenta na istoimenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na predmetima iz oblasti „Ishrana životinja“, gdje i danas radi. Iste godine upisuje postdiplomski studij „Ishrana domaćih životinja“ na poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu. U julu 2012. godine, uspješno je odbranio temu magistarskog rada pod naslovom: „Struktura obroka i nivo izlučenog azota mlijekom na farmi krava Bojnik –Sarajevo“. Odbranom magistarskog rada prelazi u naučno zvanje višeg asistenta u martu 2013. godine. Iste godine upisuje i doktorski studij na matičnom fakultetu iz oblasti Poljoprivredne nauke.

Kako doznaje portal Kakanjinfo – Doktorski studij uspješno završava javnom odbranom doktorske disertacije održane u četvrtak 14. januara 2021. godine pod nazivom: „Sadržaj isparljivih masnih kiselina u rumenu mliječnih krava u zavisnosti od veličine čestica obroka i uticaj na proizvodno-kvalitativne parametre mlijeka“ čime stiče stručno zvanje doktor poljoprivrednih nauka. Istraživanje je sprovedeno na savremenoj farmi Holštajn-frizijske pasmine mliječnih krava na farmi „Spreča d.o.o.“ Kalesija, kojima se ovom prilikom zahvaljujem. U toku tromjesečnog istraživanja sakupljeno je nekoliko stotina uzoraka koji su laboratorijski analizirani na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Agronoskom fakultetu u Zagrebu i BOKU Univerzitetu u Beču.

Cilj istraživanja je bio različitim ishrambenim tretmanima pozitivno uticati na fiziološko stanje negativnog energetskon bilansa kod krava u ranoj fazi laktacije, prilikom čega su praćeni parametri probave, krvi i mlijeka. Rezultati su pokazali da se kombinacijom odgovarajuće strukture i teksture TMR obroka mogu održavati pozitivni fiziološko-zdravstveni i proizvodno ekonomski efekti proizvodnje. U tom smislu, ishrana kao najznačajniji abiotski faktor, u značajnoj mjeri određuje prinose u bilo kojoj animalnoj proizvodnji.

Primjena savremenih tehnoloških rješenja na području uzgoja mliječnih goveda omogućava suptilnije procjene nutritivnih potreba i formulacije obroka kao alata za podmirenje navedenih normativa. Dosadašnji koncept držanja farmskih životinja uglavnom je bio usmjeren prema intenziviranju i maksimizaciji iskorištavanja prirodnih resursa, dok savremeni pristup uzgoja sve više teži biološkoj optimizaciji proizvodnje. Kao integrisani model uzgoja uzima u obzir ne samo željene ekonomske efekte (profit), nego i pripadajuće ishrambene (sagledavanje realnih nutritivnih potreba), a posebno etološke (razumijevanje ponašanja životinja), etičke (dobrobit životinja), ekološke (okolišne) aspekte.

U toku svog dosadašnjeg radnog iskustva imao je priliku učestvovati na više domaćih i međunarodnih konferencija i projekata. Osim toga, boravio je na nekoliko stručnih i specijalističkih razmjena, posjeta i boravaka u inostranstvu (Ukrajina, Norveška, Austrija i dr.). U okviru oblasti Ishrane životinja, autor je ili koautor nekoliko stručnih i naučnih radova publikovanih kako u domaćim tako i u međunarodnim priznatim naučnim časopisima. Oženjen je i otac dvoje maloljetne djece.

Hadžić kaže za portal Kakanjinfo da „Generalno govoreći, nažalost nikako ili vrlo malo se danas iz javnih fondova ulaže u razvoj nauke i tehnologije. Za razliku od nas, zemlje u okruženju, a pogotovo u regionu, prepoznaju značaj nauke u službi funkcionalnih znanja. Praktično gledajući, to se pogotovo može primijeniti u primarnoj proizvodnji hrane animalnog ili biljnog karaktera. Vlastita proizvodnja hrane je primarni društveni cilj ili nacionalna strategija i odgovornost svake države.

Bez standardizacije tj. modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje realno se nećemo biti u prilici zadovoljiti vlastite potrebe, a posebno biti konkurentni na međunarodnom planu“. 

Dženan od svog ranog djetinjstva, pokazuje sklonosti prema sportu i sportskim aktivnostima, kao stilu života, te je uporedo sa školovanjem, što kroz školske sekcije, kroz omladinske selekcije u FK „Rudar“, zatim u KK „Kakanj“, a kasnije i kroz seniorsku kategoriju (2000-2015), dao doprinos razvoju sporta na opštini Kakanj. I danas, nakon sportske karijere ostao je privržen rekreativnim navikama i aktivnostima.

Kakanjinfo