Lik i životno djelo Osmana Merdanović: OSTAT ĆE UPAMĆEN KAO UTEMELJITELJ TRADICIJE IGRANJA FUDBALA na terenima FK Mladosti u DOBOJU

mladost-doboj-kakanj-stadion

IN Memoriam: Osman Merdanović 20.07.2013-20.07.2016

(tri godine od smrti utemeljitelja fudbala sa terena FK Mladost u Doboju)

Osman Merdanović: Ostao aktivan antifašista do zadnjeg dana svog života!

Osman Merdanović

Osman Merdanović je rođen 1922. godine u Doboju kod Kaknja. Osnovno obrazovanje završio je oko 1933. godine a 1938.godine počinje raditi u Rudniku Kakanj, prvo kao polukvalifikovani, a poslije položenog ispita i kao kvalifikovani trgovac.
Sportski život i radni vijek

O tim vremenima rado je pričao kako je kao četrnaestogodišnji dječak počeo svoj prvi radni vijek, gdje ga je zaposlio otac. Još prilikom početka pisanja Monografije FK Mladost koja je započeta u martu 2009. godine a čiji je autor tekstova Hamid Hadžić, imali smo priliku vidjeti Osmanove bilješke i notese koji sadrže njegov životni put.

Tako je ostavio i jedno pismeno sjećanje kada smo ga posjetili a ono je bilo namijenjeno za generacije koje dolaze kako bi se ovjekovječila priča o Osmanu na duži vremenski period a što je mladi autor poslije i načinio:

„Volio sam fudbal od malih nogu i sjećam se kada me  otac obradovao loptom iz onog vremena, kada nije bilo prave “bubamare”, kako smo je zvali. Sjećam se da smo oko 1935. godine u Doboju imali dosta omladine koja je svakodnevno šutirala loptu “krpaču” pa smo osnovali i fudbalsko društvo da bi igrali utakmice između donje i gornje mahale a potom i sa obližnjim igračima na selima i naseljima. Prve nogometne korake smo učili na Podvrtlama koje postaju tada i prvo igralište. Nismo imali uslove da se registrujemo.

U tome nam je poslije pomogao tadašnji gradonačelnik Kaknja Sulejman Karahasan, zvani Kara. Kub je prvo nosio ime Osman Đikić a potom Đerzelez”.

“Prije se igralo sa više
žara i ljubavi…”
Povlačeći paralelu između ondašnjeg i sadašnjeg fudbala, ističe: “Mi smo igrali u teškim uslovima, ali sa srcem zadovoljstvom, iz ljubavi prema Klubu, zajednici i gradu a danas se igra maltene profesionalno na komfornim stadionima i u idealnim uslovima. Prije se igralo drugačije, s više žara i ljubavi, ljepše i privlačnije”.
Svojevremeno, bio je poslovođa knjižare “Svjetlost” u Kaknju i veliki zaljubljenik fudbala.

Njegovo ime vezano je za prvu, poslijeratnu (II svj.rat), generaciju Rudara, koja je u to vrijeme bila među  najboljima u Republici.
Tada je igrao na poziciji lijevog krila sa sa čuvenim centarforom Ivanom Hornungom, igračima; Slavkom Vlajčićem, Edhemom Mehanovićem, Žarkom Glušcem i Danom Plavšićem čija su imena ostala zapisana zlatnim slovima u analima kakanjskog fudbala. Oduševljavao je publiku brzim prodorima, neuhvatljivim driblinzima i preciznim centaršutevima, odlikama koje su ga krasile.

Njegov doprinos je veliki te je mnogo dao kakanjskom, odnosno dobojskom fudbalu i napretku u društvenom životu i istovremeno podigao tri sina Senada, Zijada i Nijaza, dva poznata fudbalera.

Nijaz i Senad su igrali za FK Sarajevo i bili reprezentativci svih mlađih selekcija bivše države.
Njegova neprekidna aktivnost je trajala više decenija. Tako bilježimo da je u periodu 1939-1953. igrao u Rudaru.

Od 1959-1969. godine postaje prvi i doživotni predsjednik FK Mladost. On će sa idejnim začetnicima 1959. godine
formirati klub pod nazivom FK „Mladost“ koja je u sezoni 2013/2014. postaje član Prve nogometne lige Federacije BiH a onda i Premier Lige.  Aktivnu igračku karijeru je prekinuo 1953. godine.

Zaslužena priznanja
Za neizmjerljiv doprinos i rad u domenu sporta dobijao je priznanja i u bivšoj državi. Srebrenu plaketa FSJ, priznanje životnog djela od Sportskog saveza ZDK 2011. godine, niz priznanja od uprava kakanjskih sportskih klubova i iz različitih udruženja građana, posebno onih koje okupljaju borce i članove njihovih porodica.

Svoj životni vijek aktivno je radio iako je napunio 90., a koje mu nisu smetale. Do posljednjeg daha borio se i ponosio kao antifašista. Radio je za saborce, svoje drugove, i stalno govorio o potrebi postojanja i opstanka tekovina iz Narodnooslobodilačkog rata, a koje se odnose na patriotizam, život u zajedništvo.

Dugo je vremena tražio čovjeka koji će ga zamjeniti na mjestu predsjednika UABNORA općine Kakanj.

Doprinijeo je formiranju Saveza udruženja, koje se desilo prije nekoliko mjeseci.

Klanjana dženaza i
odana počast
U subotu 20.7.2013. godine, u 92. godini života na ahiret je preselio Osman Merdanović. Kao uzorit građanin općine Kakanj ostat će poznat i kao aktivan antifašista iako je prešao devedesetu. Dženaza Osmana Merdanoviće je pred velikim brojem prijatelja, poznanika, gosta iz drugih gradova, predstavnika udruženja i komšija obavljena u nedjelju
21.7.2013. godine, na mezarju u Doboju.
autor: Hamid Hadžić /Kakanjske novine br:218-219-od 2013.godine/ sa dopunom na portalu Kakanjinfo