Ministrica odbrane Marina Pendeš kaže da je legitimno pravo opozicije, koja traži njenu smjenu, da iznosi ideje koje smatra korisnim za društvo.
Može li i treba li BiH pratiti naoružavanje susjeda?
– BiH je neovisna i suverena država čije institucije trebaju provoditi autentičnu politiku, uvažavajući sve specifičnosti koje naša zemlja sa sobom nosi, pa, između ostalog, nama, kao i našim susjedima nitko ne brani da vojnu opremu moderniziramo i zanavljamo ono što je dotrajalo. Kada je u pitanju naoružavanje u regiji, važno je kazati kako je 1996. godine u Firenci potpisan Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, te su njime utvrđeni gornji limiti u pet kategorija konvencionalnog naoružanja koje nije dopušteno prelaziti.
Nabavka opreme
Razni procesi koji su se zbivali u regiji, kao što je reforma obrane u BiH ili razdruživanje Crne Gore i Srbije, utjecali su na to da se dodaju amandmani na Sporazum, a temeljem razmijenjenih godišnjih informacija, inspekcijskih izvještaja i formata obavještenja strana u Sporazumu može se zaključiti da sve države članice Sporazuma (BiH, Crna Gora, Hrvatska, Srbija) imaju u posjedu naoružanje ograničeno Sporazumom ispod propisanih limita, te da nije bilo kršenja Sporazuma.
Usvojen je Pregled odbrane i ambiciozan akcioni plan za modernizaciju OS-a, ali čini se da ni u vlasti ne postoji isti entuzijazam o tome?
– Dokument koji proizlazi iz dokumenta Pregled obrane i koji je njegov sastavni dio, Plan je razvoja i moderniziranja OSBiH za naredno, desetogodišnje razdoblje. Kada govorimo o moderniziranju OSBiH, moramo imati na umu kako se radi o izuzetno visokim financijskim ulaganjima, što je veliki korak i za mnogo razvijenije države nego što je BiH, ali u svakom slučaju nas koji radimo u obrambenom sustavu jako je ohrabrilo odobrenje Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost za četiri višegodišnja projekta u vezi sa MO i OSBiH, a riječ je o osiguranju i unapređenju operativnosti helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osiguranju i unapređenju operativnosti motornih vozila OSBiH, nabavci opreme za izvršenje zadatka pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe, i školovanje časnika vojnoevidencijske specijalnosti avijacija.
Kritičari smatraju da je Pregled odbrane uvod u podjelu OSBiH. Ima li razloga za brigu?
– Kritičara, destruktivaca i dijela javnosti koji u svemu vide nešto negativno uvijek je bilo i uvijek će biti, ali smatram kako je jako bitno predstaviti stvarnu vrijednost projekata i ideja koje se realiziraju i pripremaju. Kada je u pitanju Pregled obrane, čije je usvajanje pozdravljeno i od NATO-stožera u Sarajevu, mogu kazati kako je izrada ovoga dokumenta partnerski cilj BiH i NATO-a, što je definirano dokumentom Proces planiranja i revizije koji su zemlje članice NATO-a usvojile još 2009. godine. Usvajanjem dokumenta Pregled obrane naša država osigurava kontinuitet napora u tranziciji sa sadašnjeg sustava obrane prema efikasnijem obrambenom sustavu koji će na uspješniji način osigurati ostvarenje naših obrambenih zadaća i ciljeva, te smatram da je ovo središnja teza kada je u pitanju Pregled obrane koju treba istaknuti i kao vrlo vrijednu prezentirati.
Kada će biti poznato da li je i ko pogriješio prilikom odobrenja prisustva jedinica OS-a na obilježavanju Dana RS-a?
– Kada budu okončane sve aktivnosti u vezi sa Vašim pitanjem, javnost ćemo zasigurno informirati o tome.
Opozicione stranke u Predstavničkom domu PSBiH traže Vašu smjenu, ali i smjenu Vaših zamjenika?
– Stranke koje su u oporbi imaju legitimno pravo iznositi i s javnosti dijeliti svoje stavove, prijedloge, ideje i drugo za što smatraju da je korisno za naše društvo. Odgovoru na ovo pitanje mogu još samo dodati da u vršenju svoje dužnosti nikada nisam prekršila Ustav BiH niti jedan zakon, pravilnik ili bilo koji drugi važeći propis.
Za OSBiH jedno od najvažnijih pitanja je uknjižba vojne perspektivne imovine. Kako napredujete na tom polju?
– Javnosti je, vjerujem, poznato kako je BiH na samitu NATO-a 2010. u Tallinnu pozvana u Akcijski plan za članstvo (MAP), uz uvjet da svu perspektivnu vojnu imovinu uknjižimo kao vlasništvo države BiH.
Rezultat nije zanemarljiv
Na ispunjavanju ovoga uvjeta, zajedno s Pravobraniteljstvom BiH intenzivno radimo, te smo tako do sada od 63 uknjižili 26 lokacija, a još 19 je u različitim fazama procesa uknjižbe. Vjerojatno ovaj podatak ne zvuči impresivno, ali ako promatramo kompleksnu prirodu ovog procesa, kako iz političkih tako i iz administrativno-tehničkih razloga, rezultat se ne može zanemariti, poglavito ako govorimo o rezultatima koje smo ostvarili u posljednje dvije godine i time značajno otkočili ovaj proces.
U BiH ne postoji saglasnost oko članstva u NATO iako su svi za aktiviranje MAP-a. Kakav je Vaš stav?
– Upravo sam u utorak sudjelovala na 94. Rose Roth seminaru, gdje sam na panel-diskusiji istaknula kako je BiH članstvo u euroatlantskim integracijama definirala kao jedan od dva strategijska cilja vanjske politike, što je jasno iskazano u izjavi Predsjedništva iz srpnja 2001. Pored toga, BiH je, možda, i jedina država koja je svoje opredjeljenje za euroatlantske i europske integracije i normativno definirala ne samo kroz strategijske dokumente kao što su “Sigurnosna politika”, “Obrambena politika” nego je i u Zakonu o obrani BiH jasno kazano da će “sve institucije BiH raditi na osiguranju preduvjeta za pristupanje BiH NATO-savezu”. U ispunjenju tog cilja činimo velike napore i unatoč teškoćama, imamo rezultate, s aspekta ministrice obrane mogu potvrditi kako Ministarstvo obrane čini sve što je potrebno za integracije o kojima pričamo, a suglasnost u svezi aktiviranja MAP-a za BiH, što je jedan od koraka do ulaska u NATO, javno su, još jednom, prilikom posjeta generalnog tajnika NATO-a Stoltenberga BiH potvrdili svi članovi Predsjedništva BiH, što i ovom prigodom pozdravljam.
