Aktueliziranje potrebe za zamjenom plastičnih kesa višestruko upotrebljivim cekerima, izrada cekera i njihova podjela građanima, te edukacija građana, razvoj i promocija masovne upotrebe cekera umjesto plastičnih kesa, koje iako izgledaju beazazleno, predstavljaju veliki ekološki problem kako u svijetu tako i u lokalnoj zajednici, naglašavaju iz Udruženja “Omladinski kulturni centar Kakanj”.
“Kesa plastična više nije praktična” je ekološki projekat koji je proteklih mjeseci implementiralo Udruženje OKC Kakanj uz finansijsku podršku Općine Kakanj.
Izrada cekera sa promotivnom porukom „Plastično više nije praktično“ i podjela takvih cekera građanima Kaknja, je ovih dana bio simboličan i jedinstven način prevencije u cilju smanjenja nepotrebnog otpada u vidu plastičnih kesa koje se svakodnevno koriste u velikim količinama i odlažu zajedno sa ostalim otpadom, a često i na nepropisan način što rezultira njihovom pojavom u životnoj sredini (rijekama, travnjacima, drveću…). Osim toga uz ovu aktivnost učenici jedne osnovne i srednje mješovite kakanjske škole su upriličili radionicu na ovu temu kao i niz drugih aktivnosti u cilju sprečavanja nagomilavanja problema plastičnog otpada kao i prevencije i zaštite čovjekovog zdravlja.
PLASTIČNA KESA VIŠE NIJE PRAKTIČNA – zamjena plastičnih kesa cekerima, poruka je iz Udruženja OKC Kakanj.
Plastične kese pojavile su se 60-ih godina prošlog stoljeća. Njihova praktičnost zbog male težine, kao i ekonomičnost i vrlo niska cijena proizvodnje postupno su povećale njihovu proizvodnju i upotrebu.
Pokazale su se pouzdanima i praktičnim za nošenje kupljenih namirnica, odjeće i drugih stvari u svakodnevnoj kupnji.
Ubrzo se plastična vrećica našla u svakoj trgovini i gotovo u svakom kućanstvu, postavši nezaobilazan dio svakodnevice bez kojega je gotovo nemoguće zamisliti moderno potrošačko društvo. Plastična vrećica postala je jedan od najmasovnijih i najčešće upotrebljavanih proizvoda u današnjoj civilizaciji. Problematika primjene plastičnih proizvoda nastaje u trenutku kada postaju otpad. Odloženi plastični proizvodi nepotrebno zauzimaju prostor na odlagalištima, a otpad odbačen u prirodi narušava kvalitet voda, tla, zraka te štetno utječe na zdravlje ljudi.
Plastične kese od polietilena se sporo razgrađuju u prirodi, a prosjek razgradnje je oko 400 godina. Za proizvodnju jedne plastične kese potrebno je utrošiti 500 kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Tokom proizvodnje jedne kese, emituje se oko 200 miligrama CO2 .
Godišnja potrošnja plastičnih kesa u BiH iznosi više od milijardu komada godišnje.
Okolinski / ekološki aspket
Plastične kese poslije vrlo kratkog vijeka korišćenja (u prosjeku 12 minuta), u najboljem slučaju završe na nekoj kontrolisanoj deponiji, a vrlo često u prirodi. Njihova jedina upotreba nakon supermarketa je pakovanje smeća, čime se stvara drugi problem, odnosno usporava se razgradnja smeća na deponiji jer bude upakovano u nerazgradivu plastičnu kesu. Problem reciklaže plastičnih kesa, također je višestruk. U principu mogu se reciklirati, ali je proces prikupljanja, pranja i obrade, zbog njihove male težine i drugih osobina, mnogo skuplji od proizvodnje nove plastične kese. Stoga se veoma mali broj ovih kesa reciklira.U mnogim razvijenim zemljama zabranjena je upotreba obojene plastike zbog toga što sadrži otrovne teške metale. Poznato je da se spaljivanjem plastike oslobađaju otrovni gasovi, izdvajaju se dioksini i teški metali. Opasan je i otrovni pepeo. Kese od obojene plastike štetne su i opasne i zbog toga što u sebi sadrže toksične materije i idealni su prenosnici bakterija.
Pošto sistem odvajanja otpada u BiH ne funkcioniše, a ekološka svijest građana nije na zavidnom nivou, direktna posljedica ogromnog broja plastičnih kesa vidljiva je na svakom koraku. Rijeke su pune plastičnih kesa, često ih vidimo nanizane na drveće i rastinje uz vodotoke, a neizbježan su ukras mnogobrojnih divljih deponija. Uticaj na životinjski svijet također je prisutan, jer veliki broj životinja ugine time što pojede ili se upetlja u plastičnu kesu
Može se zaključiti da plastične kese u supermarketima današnjem društvu nisu neophodne, nego su nam servirane kao nužno zlo, stvarajući loše navike kod građana da više ne nose stare dobre cekere i kese za višekratnu upotrebu, nego se utapaju u pošasti potrošačkog društva.
Kakanj je danas jedan od primjera da se stalno treba raditi na prevenciji i zaštiti čovjekovog zdravlja a prije svega raditi na razvijanju svijesti u cilju smanjenja ovakvog otpada.
PRESS OKC KAKANJ/KAKANJINFO.COM
