RAMAZAN: Poseban mjesec u posebno vrijeme

Muslimani i ove godine poste u uslovima koje diktira pandemija korona virusa. Vjernici su strpljivi i podsjećaju da je bilo i težih vremena.

Pandemija korona virusa poremetila je mnoge društvene tokove, donijela nova pravila i “običaje”, ali vjera u Boga, kako za Deutsche Welle kaže Azra Kalamujić, pomaže da se i te nevolje lakše prebrode. “Mi smo imali i ružnijih vremena, bio je rat ali smo, elhamdulillah (hvala Bogu), sve mogli ispoštovati, i postiti, i u džamiju ići iako je bilo granatiranja i svakojakog drugog zla”, kaže Azra Kalamujić.

– pročitajte još: Ramazan u vrijeme korone

U ponedjeljak (12.4.) je sa zalaskom sunca nastupio muslimanski mjesec posta ramazan, a utorak je prvi dan posta, tokom kojeg se vjernici odriču jela, pića i drugih užitaka. Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca i to je treći temelj islama, piše na internet portalu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.

Azra Kalamujić: Bilo je i težih vremena

Ramazanski običaji u vrijeme pandemije

U Sarajevu je uoči Ramazana došlo do popuštanja epidemioloških mjera, nakon što se već nekoliko dana bilježi značajan pad broja zaraženih korona virusom i manji broj smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa Covidom-19. “Jedva smo dočekali ovo djelimično otvaranje džamija, iako smo mi i kod kuće klanjali i obavljali sve što treba”, kaže Azra.

Vjera u Boga jača je od pandemije, a ramazanski običaji duboko su ukorijenjeni u biću bosanskih muslimana. “Mi se bogami skupimo u mahali, ko se ne boji i ko vjeruje u Allaha. Ljudi se manje-više okupljaju i na iftarima (prvi obrok nakon dnevnog posta, sa zalaskom sunca). Prošle godine je isto bila korona, pa su neki pravili iftare, učili mevlude (dan rođenja posljednjeg Božijeg Poslanika Muhameda, a.s.) i hatme (dova, molitva) poklanjali. Iftare su pripremali i moja mama i moja nana, sad i ja”, kaže Azra.

Dvorište Gazi Husrev begove džamiej u Sarajevu

Dodatni ibadet – poštivanje epidemioloških mjera

Muslimanski mjesec posta ramazan je, kako u svojoj poruci podsjeća reisu-l-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine Husein efendija Kavazović, mjesec u kojem je počela objava posljednje Allahove riječi – Kur'ana. “Budimo darežljivi i plemeniti. U jednom hadisu se navodi da je Božiji Poslanik (Muhamed), a.s., bio najdarežljiviji čovjek, a da je posebno bio darežljiv u ramazanu”, kaže reis Kavazović.

Dio reisove poruke odnosio se na odricanja u vrijeme pandemije. “Post je ibadet (prema nekim tumačenjima ibadet je osnova vjerovanja, pokornost Allahu) odricanja i budimo spremni da, onako kako se odričemo hrane, pića i brojnih užitaka tokom dana, da se tako odreknemo i velikih zajedničkih iftara, zajedničkih namaza (muslimanska molitva, osnova islama) i svega ostalog zajedničkog što krasi našu lijepu ramazansku atmosferu. Neka naša vjernička dosljednost u poštivanju higijenskih i epidemioloških mjera bude naš dodatni ramazanski ibadet i mali doprinos u spašavanju ljudskih života”, naglaša reis.

Careva džamija u Sarajevu

Najznačajniji dani ramazana

Muslimani u Bosni i Hercegovini ramazan doživljavaju kao poseban mjesec. U ovoj zemlji se dugo zadržala tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme iftara.

– pročitajte još: Virtuelni iftar: Nova forma ramazanskog običaja

Za iftar su se pripremala posebna jela, uz gotovo neizostavne somune i početno jelo – topu (jelo od više sastojaka koji se polako tope na određenoj temperaturi, kajmak, sir, pavlaka i jaje). Iftari su oduvijek bili prilika za susrete rodbine, komšija i prijatelja, ali je te običaje u znatnoj mjeri osujetila pandemija korona virusa.

SOmuni

Posebno se obilježava 27. noć ramazana, mjeseca posta – Lejletul-kadr. Prema islamskom vjerovanju, to je noć kada su prve rečenice (ajeti) Kur'ana objavljeni poslaniku Muhamedu. Muslimani vjeruju da molitve Allahu upravo te noći imaju poseban značaj. I 17. dan ramazana ima veliki značaj za muslimane. Tog dana (2. godine po Hidžri, odnosno 624. godine po gregorijanskom kalendaru) vođena je najznačajnija bitka u historiji muslimana, Bitka na Bedru, u kojoj su muslimani pobijedili brojčano nadmoću neprijateljsku vojsku.

udangbet

dolantogel

inatogel

inatogel

congtogel

inatogel

inatogel

inatogel

dolantogel

inatogel

inatogel

inatogel

inatogel

inatogel

inatogel

inatogel

inatogel

watitoto

inatogel

dubaitoto

inatogel

dolantogel

nadimtogel

nadimtogel

nadimtogel

inatogel

inatogel