Mala farma koza u mjestu Sopotnica, više od pet kilometara od Kaknja, za kratko vrijeme je od hobija prerasla u jedan prepoznatljiv porodični posao sa realnim izgledima za proširenje. Na nekoliko dunuma, livade, šume i zemlje Ređib Tokalić sa svojom porodicom, tri sina i suprugom počeo je razvijati posao iz ljubavi, koji zasigurno ima perspektivu i budućnost u našoj zemlji.
Kada su se prije tri godine Ređib i njegova porodica daleko od grada i asfalta, počeli interesovati za koze iz hobija imali su samo nekoliko koza. Nisu mislili da će tako zavoljeti ove, kako kažu, izuzetne životinje.
Danas imaju 30 koza, pasmine „domaćeg porijekla“, kozu koja je predviđena i uzgajana za naše uslove. Najviše posla imaju upravo u ovom ljetnom periodu, dok je zima nešto mirnija. Njihove koze imaju svakodnevnu ispašu u idealnim uvjetima, te pasu i brste uživajući prirodne resurse u predjelima sa bogatom vegetacijom, prirodnim potocima, rječicama, ljekovitim biljem. Još su u fazi ulaganja u posao, ali njihova porodica može skoro normalno živjeti od kozarstva. Tokalić priča kako je svijest o zdravlju kozijeg mlijeka u našoj zemlji daleko manje razvijena, ali se mlijeko proda onima koji su prepoznali ljekovito kozije mlijeko koje je kroz medicinu daleko preporučeno za mnoge bolesti. Tako nam je otkrio neke detalje: „Na našim prostorima postoje idealni uvjeti za uzgoj ovih životinja.Na svu sreću, pomoć najbližih članova porodice mnogo znači. Svi u porodici imaju svoje neke dnevne zadatke. Sireve još ne proizvodimo, ponešto za sebe. Za takav način obrade mlijeka prolazi se posebna obuka i do tada je potrebno veliko ulaganje. U prosjeku koza daje 2 l mlijeka dnevno. Ima oko dvije muže. Neophodne su redovne kontrole veterinara i nadležnih institucija o kvalitetu rada i proizvoda koje potvrđuju da na ovom imanju nema nekih propusta“ govori nam Tokalić
Rad oko koza i njhove potrebe
„Mi smo prije nekoliko dana na svom imanju obavili proljetne aktivnosti oko svojih koza a u to spada; laktacija, kupanje šugovanom, rezanje viška papaka, čišćenje od metilja, šišanje i druge aktivnosti neophodne kako bi koze krenule u ispašu. Za nas ne ovaj posao vrlo jednostavan. Mnogo sam se u zadnje tri godine edukovao preko interneta o kozartstvu pa mogu da kažem o vrijednosti kozijeg mlijeka“.
Ljekovitost kozijeg mlijeka
„Kozje mlijeko je izuzetno korisno, jer ima određene, efektne terapijske vrednosti, liječi bronhitis, suzbija alergije, pojačava imunološki sistem, umanjuje rizik raka pluća, dobro je za dijabetičare. Ovo mlijeko spada u najzdravije namirnice pogotovo kada govorimo o mliječnim proizvodima. Njegova hemijska struktura je nevjerovatno slična majčinom mlijeku. Još jedna specifičnost kozjeg mlijeka je prisustvo konjugovane linolne kiseline u mliječnim mastima, koje u kravljem mlijeku uopšte nema.
S obzirom na to da koze jedu koru biljaka njihovo mlijeko je bogato silicijumom, a to je mineral koji pozitivno utice na kožu, kosu, nokte i nervni sistem. Ovo mlijeko je bogat izvor biorazgradivog kalcijuma, gvožđe, fosfora i magnezijuma i sadrži ih u većim koncentracijama u odnosu na kravlje mleko. Kozje mlijeko sadrži oko 40% manje citrata u odnosu na kravlje mlijeko“ završava Tokalić. Ovaj vrijedan čovek je član Udruženja „Farmer“, demobilisani borac koji je dva puta ranjavan bez prizanja na invalidnost, nezaposleni četrdesetogodišnjak koji u kozarstvu vidi svijetlu perspektivu i budućnost.
Hamid Hadžić
