Salčin: Radovi na izgradnji autoputa i pripreme novih dionica su u punom zamahu, BIH postaje veliko gradilište

Direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Đenan Salčin u intervjuu za Klix.ba najavio je ubrzanje aktivnosti u izgradnji novih dionica autoputa u BiH.

b_161009079

Na dužnosti direktora JP Autoceste ste od početka jula mjeseca ove godine. Kako vidite ovih 100 dana na čelu izuzetno važnog preduzeća za razvoj Federacije BiH ali i cijele Bosne i Hercegovine?

Moj prvi zadatak bio je da ubrzam aktivnosti, koje su u proteklih godinu dana evidentno bile u zastoju. Nisam imao previše vremena da se bavim analizom rada prije mene, ali smo, uz saglasnost Nadzornog odbora, pokrenuli proceduru angažiranja medjunarodne revizorske kuće koja će sačiniti reviziju i dati odgovore na sva pitanja.

Rad na pripremi i stvaranju uslova za zamah u izgradnji dionica Koridora 5C je bio moj prioritet i to je prioritet u radu sadašnje Uprave JP autoceste FBiH.
U ovo kratkom periodu uspjeli smo da otklonimo uzroke ključnih zastoja. Naprimjer, problemi sa izmještanjem gasovoda na dionici kod Zenice su trajali više od 14 mjeseci i na ovoj dionici je za 80 posto predviđenog vremena uradjeno samo 17 posto radova. Tenderska procedura za izgradnju novih dionica Koridora 5C na jugu, Počitelj-Zvirovići i Most Počitelj je trajala neshvatljivo dugo i uspjeli smo da i ovaj posao privedemo kraju.

Koje dionice Koridora 5C su prioritet u radu JP Autoceste FBiH u ovoj i narednoj godini?

Kao što sam rekao, dionice na Jugu Počitelj-Zvirovići i Most Počitelj su dionice na kojima je tenderska procedura privedena kraju i veoma brzo se može očekivati dodjela ugovora i početak radova na ovim dionicama. Radove finansira Evropska investicijska banka (EIB) a vrijednost radova na ove dvije dionice je nešto više od 100 miliona EUR a dužina dionice 11,07 kilometara. Most Počitelj, je kolosalni objekat dug 945 metara i maksimalne visine iznad tla 100 metara, sa rasponskom konstrukcijom među stubovima od 147 metara. Radi se o jednom od najkompleksnijih mostova na Koridoru 5C.

Također, u toku su pripreme za izgradnju još dvije dionice Počitelj-Buna dužine 7,2 km i Donja Gračanica-Tunel Zenica u dužini od 3,9 km, tako da ćemo već početkom naredne godine imati aktivna i ova dva gradilišta.

Nastavak radova koji obuhvataju završne radove postavljanja asfalta, horizontalne i vertikalne signalizacije na dionici Svilaj – Odžak je krajem ove odnosno početkom 2017. godine, što bi se uskladilo sa završetkom mosta na rijeci Savi, uz očekivano puštanje u promet krajem 2017. godine.

Koja su gradilišta u ovom trenutku aktivna?

Aktivna su dva gradilišta u zeničkoj regiji. To su Drivuša – Klopče i Klopče Donja Gračanica. Ovi radovi su vrijedni 107 miliona EUR-a a izvode se planiranom dinamikom iako i na ovoj dionici postoje složeni gradjevinski objekti poput tunela Pečuj, ali naši gradjevinari ne znaju za prepreke i uz primjenu inovativnih sistema gradnje odgovorno obavljaju svoj posao.

Kada se mogu očekivati konkretne aktivnosti na izgradnju tunela Prenj, odnosno spajanju Sarajeva i Mostara?

Formirali smo tim za implementaciju ovog projekta, koji će definirati projektni zadatak te pripremiti neophodne akte koje moraju usvojiti Vlada FBiH i Parlament. Tunel Prenj je generacijski projekat koji će sasvim sigurno biti od izuzetne važnosti za našu državu i najzahtjevniji je objekat na Koridoru Vc. Prema procjeni sam tunel koštaće oko 250 miliona EUR, i biće najduži u ovom dijelu Evrope. Planirano je da se ovaj objekat radi po sistemu “projektuj-finansiraj-izgradi”, te će pripremna dokumentacija biti uradjena u skladu sa tim. Već ima zainteresiranih za ovaj sistem izgradnje, kao primjer ću navesti predstavnike azerbejdžanske kompanije AZVIRT koji su iskazali interes za ovaj projekat.

Imate podršku Izetbegovića, Radončića i Čovića koji su obećali da će BiH biti veliko gradilište. No, da li će biti dovoljno sredstava za ovaj projekat?

Podrška lidera stranaka je neupitna i oni su lično angažirani na uklanjanju svih eventualnih prepreka. BIH već postaje veliko gradilište. Nakon sastanka u JP Autoceste FBiH i sastanka investitora i ambasadora Azerbejdžana sa predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem stigla je konkretna ponuda za finansiranje izgradnje tunela Prenj, ali i dionice Mostar-Jug,Mostar-Sjever, odnosno mostarske obilaznice, koju je Azerbejdžan takodjer spreman finansirati. Iznos finansiranja je veći od 600 miliona EUR-a i ovo će sasvim sigurno doprinjeti bržoj dinamici izgradnje Koridora 5C. Također, dionica od Tarčina do Ovčara će biti finansirana zajednički od strane EIB-a i EBRD-a u iznosu od 170 miliona EUR-a.

Naš plan je da radove na ovim dionicama otvorimo što je prije moguće kako bi za pet godina imali završen koridor na relaciji Zenica-Sarajevo-Mostar-Jadransko more i u tome ćemo uspjeti.

S obzirom da Autoceste rade i na upravljanju do sada 92 kilometra izgrađenog dijela autoputa, možete li našim čitateljima pojasniti šta to tačno podrazumjeva?

Iako je fokus naših aktivnosti usmjeren na izgradnju novih dionica Koridora Vc, ne bismo trebali gubiti iz vida značajnih 92 km autoceste u prometu a za nekoliko godina i dodatnih 100 km i to je jedan veliki i veoma važam sistem u Autocestama FBiH. Naime sistem održavanja i naplate je veoma kompleksan, jer imate jasno propisane norme po kojima se morate ponašati. Na prvom mjestu je sigurnost korisnika. Između ostalog, osposobili smo i vatrogasnu jedinicu, koja mora biti u sastavu Autocesta i na svaki određeni broj kilometara morate imati punkt sa vatrogasnom jedinicom, posebno kada je riječ o tunelima. Novac za održavanje osiguravamo iz vlastitih prihoda. Moram napomenuti da se novac od akciza koristi isključivo za gradnju novih dionica, a ne za održavanje. Pokrenuli smo određene korake da bismo smanjili te troškove koji su iznosi oko 30 miliona KM godišnje. Prije svega, radi se o tome da određene poslove, koje sada obavljaju vanjski partneri, preuzmemo mi. Na taj način ćemo uštedjeti značajan iznos. Da bismo to proveli, moramo proći sigurnosne provjere i obučiti kadrove za obavljanje tih poslova.

U posljednje vrijeme dosta se priča o novom načinu naplate. O čemu se tačno radi?

U stvari radi se o tome da postojeću elektronsku naplatu cestarine (ACC uslugu) dižemo na veći nivo i tako pojednostavljujemo naplatu cestarine za korisnike. ACC usluga kreirana je prema preporukama Evropske komisije o interoperabilnosti DSRC uređaja, i s tim u vezi zahtijevala je da ACC TAG uređaji moraju puniti na posebnim uređajima na naplatnim mjestima, što je suštinski predstavljalo poteškoće korisnicima usluge. Uvođenjem obračunskog sistema JP Autoceste FBiH nude inovativnu uslugu gdje će se korisnicima ponuditi brojne mogućnosti (punjenje ACC TAG uređaja preko drugih medija, kao što su SMS, Voucheri, Internet bankarstvo…). Također, prvi put će biti omogućeno korištenje grupnih računa (posebno interesantno za korisnike koji imaju flote vozila ili više ACC TAG uređaja). Očekuje se da će ovaj sistem napraviti revoluciju u dosadašnjem poimanju ACC usluge, i time korisnicima pojednostaviti njeno korištenje i ponuditi dodatne pogodnosti…

Sada, kada dođete na naplatno mjesto, morate izaći iz vozila i nadopuniti svoj TAG uređaj. Mi ćemo uskoro našim korisnicima ponuditi opciju da nadopunu izvrše putem SMS-a, interneta ili kupovinom bona na benzinskim pumpama ili kioscima. Na taj način ćemo pojednostaviti svoje usluge i pojeftiniti ih. Jedan određeni period, u trajanju od godinu, imat ćemo oba načina nadopune u upotrebi, dok se postojeći korisnici ne prebace na novi sistem.

JP Autoceste/klix