Ishrana u toku mjeseca ibadeta, dobročinstva i oprosta razlikuje se od svakodnevne, a stručnjaci upozoravaju da je izuzetno bitno obratiti pažnju na to koju vrstu i koliko hrane unijeti u organizam, s obzirom na to da post podrazumijeva apsolutno suzdržavanje od hrane i pića.
“Ove godine vrijeme posta traje prilično dugo, a od iftara do sehura okvirno ćemo imati svega šest sati za konzumaciju jela i pića. S obzirom na tu, ali i činjenicu da je mjesec ramazan u ljetnom periodu, sa povišenim temperaturama zraka, najvažnije je zadovoljiti organizam vodom. Ona je najvažnija namirnica tokom posta, jer ne smijemo dozvoliti da dođe do dehidracije koja može dovesti do trajnog gubitka ljudskih ćelija”, kazao je u razgovoru za Klix.ba dr. sc. Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Univerzitetu u Tuzli.
Zbog mogućeg rizika od dehidracije, Jašić ističe da se post ne preporučuje onima koji se bave težim fizičkim poslovima i koji su prinuđeni na rad pod utjecajem visokih temperatura zraka.
Za sehur hrana sa povećanim indeksom sitosti
Kako bi se na što lakši način ispostili ramazanski dani, Jašić za sehur predlaže namirnice koje imaju takozvani povećani indeks sitosti.
“Ujutro se sehurimo sa hranom koja sadrži proteine i lipide, jer će nas oni duže držati sitim. Pripremat ćemo jela od mesa – namirnice koja je visokoproteinska i lipidna. Ovakvoj vrsti hrane potrebno je više vremena za probavu, pa ćemo, naprimjer, pripremati šnicle, hadžijski i šiš ćevap…”, pojašnjava Jašić, naglasivši da je meso u bilo kojem obliku potrebno pripremati u pari.
Pored mesa, podjednako su dobra i jaja koja sadržavaju nešto veći indeks sitosti, a i cjenovno su mnogo prihvatljivija.
“Ko želi lakše postiti, ujutro će pojesti dva do tri jaja u zavisnosti od tjelesne mase. Ovdje moramo reći da će osobe koje imaju visok holesterol žumance izbaciti, a bjelance pojesti. Dalje, tu su i mliječni proizvodi od kojih izdvajamo mladi sir, kao i ostale vrste sireva kao što su punomasni i polumasni te tvrdi i meki”, pojašnjava Jašić.
Prilikom konzumacije sireva, Jašić upozorava da je potrebno obratiti pažnju na unos soli koji ne bi trebao biti u prekomjernim količinama, s obzirom da se u tom slučaju povećava potreba za unosom vode u organizam.
Od biljnih namirnica za sehur se preporučuju proteinske biljne namirnice, odnosno grahorice, kao što su grah, grašak, soja, leća, koje organizam duži vremenski period mogu držati u stanju sitosti.
“Zbog održavanja sitosti preporučeno je konzumirati i orašasto voće (orasi, bademi, lješnjaci). Svi oni sadrže vrijedne biljne proteine i lipide, a utječu i na stanje zdravlja jer se unose vitamin E, esencijalne masne kiseline, magnezij…”, nastavlja sagovornik portala Klix.ba.
Poželjno je konzumirati i konzerviranu ribu zbog sadržaja lako probavljivih proteina i lipida, a posebno nutritivni vrijednih omega 3 masnih kiselina.
Također, umjereno konzumiranje paštete, polutrajnih i trajnih kobasica za sehur može pomoći da se očuva osjećaj sitosti duži period tokom dana.
Kada je riječ o napitcima, pored vode može se popiti kafa, jer kofein za sebe veže vodu, potom crni čaj, posebno vrijedan u toplim ljetnim danima, jer sadrži tein sličnog efekta kao i kofein, a uz to još i smanjuje znojenje.
