U organizaciji Udruženja “Omladinski kulturni centar Kakanj” u srijedu 12. maja u prostorijama Omladinskog centra u Kaknju održana je radionica i predavanje na temu “U zdravom tijelu zdrav duh”.
Ovoj radionici je prisustvovalo 20-toro djece a najveći dio su polaznici Fight Akademije Rudar koja broji preko 100 djece. Radionicu i samu interackiju između mladih je vodio, inicijator predavanja , predstavnik OKC Kakanj, Hamid Hadžić u saradnji sa Akademijom Rudar čiji je osnivač i trener Adnan Kozlo.
Na ovoj radionici su prisustvovali veoma uspješni mladi sportisti iz Kaknja, sa već izgrađenim imiđom i koji redovno predstavljaju svoj Kakanj ponosno na svim takmičenjima. Na radionici je bio planiran i naš kakanjac a bh šampion Ahmed Krnjić, ali zbog privatnih obaveza nije stigao na ovaj termin.
Mladi su pisali i šta za njih znači izreka i ova tema: “U zdravom tijelu, zdrav duh!” Pa su tokom radionice mladi i djeca napisali da kroz sport stiču: samopouzdanje, sreću, zadovoljstvo, druženje, rezultate, motivaciju, trening, upoznavanja, strpljivost, generalno i fizički i psihički uspjeh, pravi put ka zdravlju.
Ujedno da napomenemo da je sponzor i podrška predavanjima i radionicama Udruženja OKC Kakanj ove godine BH Telekom i portal Kakanjinfo.
Naime, izreka „u zdravom tijelu zdrav duh“ prati nas još od malih nogu kada su roditelji brinuli o našoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlju. Ali šta se dogodi kada malo odrastemo i kada nas sustignu sve obaveze i nađemo se u situaciju kada sve češće čujemo sebe kako govorimo: „ Ma nemam vremena za trčanje.“, „Pojest ću nešto iz fast-food-a, nemam vremena za nešto drugo.“?
Energija koju nosimo u našem duhu pada, a sa njom i mi, istakli su učesnici predavanja i radionice a koja je uveliko zainteresovala prisutne.
Mladi su istakli da na današnjici većina njihovih poznanika sve manje pažnje posvećuju svojoj fizičkoj aktivnosti i zdravlju jer su uhvaćeni u koštac brzog vremena. Iz Udruženja OKC Kakanj su stava da osim što je djeci i mladima teško odvojiti nekoliko minuta za par vježbi koje mogu uraditi svakodnevno čak i u svojoj sobi, veća im je zainteresovanost da svoje slobodno vrijeme koriste na internetu ili da ga nikako ne koriste za sebe lično ili da dangube.
Na prvi pogled te vježbe izgledaju beskorisno i kao trošenje vremena. Međutim kada bi odvojili samo 7 minuta dnevno za vježbanje, nakon nekoliko dana osjetili bi razliku. Ako još uz to dodamo i zdravu ishranu – dosta voća, povrća, vitamina i minerala imali bi bingo, jedan je od primjera i preporuka sa predavanja.
“Ovakav način života donio bi nam mnogo više energije za funkcionisanje na dnevnoj bazi i unio pozitivu u naš život. Jer doista vrijedi izreka: „U zdravom tijelu, zdrav duh!,”istakli su mladi.
“Sve dok držimo svoje tijelo zdravim, aktvnim i brinemo se o njemu, naš duh će da prati ritam i ubrzo ćemo vidjeti kako nam energija koju nismo imali polako počinje da nam se vraća i time smo sebi dali najbolji mogući poklon – dobar život. Sportisti u tome posebno vide korist”, dodao je Kozlo.
Kada govorimo o dobrobitima tjelesnog vježbanja za čovjekovo zdravlje možemo istaknuti dva smjera: jedan je unapređenje općeg zdravstvenog statusa, a drugi je prevencija bolesti. Od najranije životne dobi, zadatak tjelesnog vježbanja je pozitivno djelovati na rast i razvoj organizma te funkcionalnih sposobnosti organskih sistema. Nadalje, poticati pravilno držanje tijela, razvijati higijenske te prehrambene navike, ali svakako unaprijediti međuljudske odnose. Pri tjelesnom vježbanju velika je mogućnost za razvoj pozitivnih društvenih i moralnih osobina kao što su: timski rad, solidarnost, pravednost, odlučnost, smjelost, prisebnost, upornost, ustrajnost, discipliniranost, odgovornost, iskrenost, skromnost, optimizam, poštenje, kulturno ponašanje, patriotizam i dr.
Savremeni način života često donosi simptome anksioznosti i stresa na koje većina osoba nisu imune. Povećanjem snage, izdržljivosti (općenito unapređenjem kondicije) ili smanjenjem tjelesne težine (ili drugih tjelesnih nedostataka poput lošeg držanja, nepravilnih nogu…) pojedinac dobiva bolje mišljenje o samom sebi što povećava percepciju vlastitih mogućnosti i sposobnosti, a samim time dolazi do rasta samopouzdanja te dodatne motivacije za nastavak tjelesnog vježbanja što će mu omogućiti postizanje viših ciljeva.
Brojna istraživanja provedena na depresivnim ljudima (učenicima, studentima, radnicima) dokazala su da tjelesno vježbanje ima gotovo jednak učinak na zdravlje kao i psihoterapijske metode. U borbi protiv stresa vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma.
Vježbanje smanjuje nivo “hormona stresa” – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Vježbanje odvlači pažnju od izvora stresa te istraživači potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom.
Zaključak s predavnja i radionice o zdravlju kroz sport
Gledajući sve što se tjelesnim vježbanjem nastoji postići, možemo zaključiti da razvija funkcionalne, morfološke, motoričke, konativne i kognitivne karakteristike organizma djelujući na biološkom, zdravstvenom, odgojnom, obrazovnom, ekonomskom, rekreativnom i stvaralačkom polju ljudskih djelatnosti.
Također možemo sa sigurnošću reći da tjelesno vježbanje podiže kvalitetu života pojedinca.
Ovi izneseni zaključci slažu se s podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čija preporuka je svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od najmanje pola sata.
Stoga je svakodnevno vježbanje ili vježbanje barem tri puta sedmično, po jedan sat najbolji način da spriječite liječenje i unaprijedite svoje fizičko ili mentalno zdravlje.
Udruženje OKC Kakanj/Kakanjinfo
