JU KSC Kakanj pored niza aktivnosti organizovanih povodom 538. godišnjice smrti kraljice Katarine danas je organizovala i promociju knjiga Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije “Stanak”u kultnom školskom centru “Europa”.
“Posebno nam je drago što smo ovu aktivnost realizovali baš u kultnom školskom centru “Europa” budući da nam je cilj da renovirani prostor ovog objekta koristimo u ovakve svrhe tj. da mlade generacije ali i širu javnost usmjeravamo pozitivnim tokovima razvoja kulture i nauke.
Ovakvom vrstom promocije danas smo pokazali da je kultni školski centar “Europa” mjesto gdje se pored zabave može širiti i znanje. Mi smo povodom obilježavanja godišnjice smrti kraljice Katarine pored promocije knjiga Udruženja “Stanak” organizovali i edukativno predavanje o Bobovcu, kraljici Katarini i srednjovjekovnom oružju, te radionicu pod nazivom “Izradi svoj mač” koja je održana u Muzeju Kaknja”, istakao je u svojoj izjavi direktor JU KSC Kakanj Aldin Šljivo.
[foogallery id=”8700”]
Promocija knjiga Udruženja „Stanak“ podrazumijevala je sljedeća izdanja:
- Zbornik radova “Žene u srednjovjekovnoj Bosni”, urednika Emira O. Filipovića.
- “Ćirilički epigrafski spomenici srednjovjekovne Bosne i Hercegovine”, autora Šefika Bešlagića i
- “Povratak Povelje kralja Dabiše. Izvršenje arhivskih sporazuma i restitucije građe”, autora Andreja Rodinisa.
O knjigama su govorili:
Emir O. Filipović – docent na Odsjeku za historiju pri Filozofskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu. Enes Dedić – student trećeg ciklusa studija na Odsjeku za historiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te uposlenik Instituta za istoriju. Dženan Dautović – student trećeg ciklusa studija na Odsjeku za historiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Na temu položaj žena u srednjovjekovnoj Bosni razgovarali smo sa Emirom O. Filipovićem docentom na Odsjeku za historiju pri Filozofskom fakultetu.
“Položaj žena u srednjovjekovnoj Bosni nije se puno razlikovao od položaja žena u ostatku Europe, međutim određene specifičnosti se mogu nazrijeti i može se vidjeti da je žena u pojedinim slučajevima imala poseban položaj. To se posebno odnosi na instituciju braka, jer u pojedinim izvorima možemo pročitati da žene nisu uzimane zbog miraza koje su sa sobom donosile u brak nego zbog svog dobrog porijekla i zbog ljubavi. Brak u srednjovjekovnoj Bosni nije uvijek bio zajednica zasnovana na interesu nego da je bilo i ljubavi. S druge strane veći broj primjera govori da su se brakovi razvrgavali i da je dolazilo do pucanja veza. Mi između ostalog danas u Kaknju obilježavamo i smrt kraljice Katarine, možda neki ne znaju da prije nego se kraljica Katarina udala za kralja Tomaša on je bio oženjen, imao je i sina iz prvog braka. Taj brak je bio sklopljen po narodnom običaju, po običaju zemlje dakle nije bio crkveni brak, ta veza je brzo razjedinjena i završena. Takvih primjera imamo više, krenuvši od plemića koji su imali više brakova i potomaka iz različitih brakova, ali su žene kao i u svim drugim periodima u historiji bile stub društva, stub porodice i kuće. Žene koje su imale niži društveni status su imale teži život a imamo dokumente koji govore o bogatijim ženama iz plemićkog staleža kako su uživale lagodniji život, imale na raspolaganju bogatstvo, nakit a čak su se upuštale i u poslovne transakcije, uzimale novac i imale veće ovlasti nego neki muškarci” navodi u svojoj izjavi docent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Emir Filipović.
“Onaj ko radi posao iz ljubavi ne mora raditi dana u životu, posebno ukoliko se fokusiramo na proučavanje bosanskih tema i proučavanje Bosne onda nam to nosi posebnu draž zato što radimo na afirmaciji naših kulturnih i društvenih vrijednosti i radimo na promociji naše domovine, naše zemlje i onoga što je bilo na njenom tlu u prošlosti”.
Nesumnjivo je, da je od svih do sada znamenitih žena srednjovjekovne Bosne svakako najdublji trag ostavila kraljica Katarina. Devedestih godina 20. stoljeća kada se identitet zemalja bivše Jugoslavije morao ponovo osvajati Katarina je snažnije zakoračila u javni život. O njoj su pjevali, pisali i govorili ljudi različitih ubjeđenja i pripadnosti. Međutim kako sve te priče ne bi dobivale note mitologizacije, potrebno je priču o kraljici Katarini smjestiti u historijski kontekst. Upoznati se sa zbivanjima, promatranjima i sa životom srednjeg vijeka kojem je kraljica i pripadala. Uzevši u obzir sve te činjenice sa nama su danas bili profesori i mladi naučnici koji su nam otkrili autentične informacije i mi ćemo se potruditi da iste plasiramo u javnost, dodala je u izjavi uposlenica JU KSC Kakanj, kustos i historičar Amra Veispahić koja je moderirala današnjom promocijom knjiga Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije “Stanak”.
JU KSC KAKANJ