Smještena na 20 km udaljenosti od grada Kaknja, sa svojih 1100 metara nadmorske visine, planina Ponijeri predstavlja nezaobilazno mjesto za relaksaciju i bijeg od sedmičnih obaveza. Naziv Ponijeri potiče od riječi „ponor“ ili „poniranje“, budući da se ovaj fenomen može susresti na nekoliko lokacija. Do unazad 10-tak godina, ovo izletište bilo je poprilična nepoznanica stanovnicima okolnih općina i široj javnosti.

No, zahvaljujući postepenom prepoznavanju turističkog potencijala od strane lokalne samouprave i JU „Kulturno-sportski“ centar Kakanj, ali i adekvatnoj medijskoj promociji, danas Ponijeri svoja vrata otvaraju ljubiteljima prirode iz Zenice, Visokog, Zavidovića, Sarajeva i mnogih drugih mjesta.

Do ovog odmarališta moguće je doći iz tri pravca, od kojih je onaj glavni, ujedno i najkraći, asfaltiran i uredno održavan, a polazi od Kaknja, preko naselja Zgošća, Ivnica i Tršće, pa sve do prvih vikendica.Zbog svog bogatog šumskog fonda i umjerene nadmorske visine, s razlogom su proglašeni zračnom banjom.

Naime, struka je potvrdila pozitivan uticaj ovdašnjeg planinskog zraka na sve osobe koje boluju od respiratornih oboljenja.

Kao jedino skijalište u ZDK sa ski stazom dužine 1000 m, ovo izletište tokom zime privlači mnoštvo zaljubljenika zimskih sportova. Pristupačne cijene ski karata i ugostiteljskih usluga, ali i domaćinski pristup i ophođenje prema turistima razlog su zašto statistički pokazatelji rastu iz sezone u sezonu. Shodno tome, u planu je proširenje ponude izgradnjom dodatne ski staze i moderno opremljenog restorana/caffe-a, uz adaptaciju prilaza skijalištu i njegovog parking prostora, te smještajnih kapaciteta.Da je interes za boravkom ovdje zaista brzorastući pokazuje i činjenica da se vikend naselje, koje broji nekih 500-600 vikendica, konstantno proširuje, pa nije ni čudo što u pripremama proslave praznika, kao što su Nova godina i 1. maj, potraga za smještajem mora biti blagovremeno isplanirana.

Tokom ljetne sezone ljubitelji motocross-a i brdskog biciklizma svoj adrenalin mogu zadovoljiti kilometrima šumskih puteva i planinarskih staza, što svakako zavređuje veću pažnju koja bi se ogledala u njihovom adekvatnijem obilježavanju i organizovanju masovnih utrka i takmičenja, jer su Ponijeri putnom komunikacijom također povezani sa dolinom rijeke Trstionice i Kraljevom Sutjeskom, čime se zaokružuje njena veza sa općinom Kakanj. Osim toga, tu je i granica sa općinom Zavidovići, najvišim vrhom u ovom dijelu BiH Tajanom (1297 m) i njegovim Parkom prirode.

Za sve one koji se bave branjem ljekovitog i rijetkog bilja ili pak izvornog šumskog voća i gljiva, tu su nepregledna prostranstva bogata poznatim i manje poznatim vrstama, među kojima se nalazi i autohtoni bosanski ljiljan.Kada govorimo o historiji Ponijera, vrijedi istaći jednu zanimljivost koja se vezuje za lokalitet Spomenika na Ponijerima.
Naime, na spomen-obilježju palim borcima iz Drugog svjetskog rata navodi se da je glavni partizanski komandant Josip Broz Tito poslije proboja na Sutjesci sa članovima Vrhovnog štaba 29. jula 1943. godine prošao navedenim područjem na svom putu ka Jajcu. Navedeni spomen-kompleks također čini i ploča na kojoj zlatni bosanski ljiljan simbolizuje herojstvo pripadnika elitnog 3. manevarskog bataljona, ovdje formiranog i postrojenog, čiji je doprinos u oslobađanju Vozuće, Maglaja, Vlašića i Sanskog Mosta, te pokušaju deblokade Sarajeva bio nemjerljiv. Inače, mjesto je to gdje mnogi posjetioci odluče potražiti svoju oazu mira, ponajviše zahvaljujući atraktivnoj poziciji i blago uzdignutom travnatom prostranstvu.
Sve ovo daje povoda i motiva da se Vaša pažnja ne zadrži samo na tekstualnom doživljaju.
Ponijeri Vas svojim vanvremenskim ugođajem pozivaju da se uvjerite u svaki zarez, naročito u zimskim danima kada su gradovi zarobljeni efektom staklenog zvona.
Tekst: Mirza Imamović/FOTOGALERIJA: Kakanjinfo.COM