Protekle sedmice u Evropskom parlamentu u Briselu je održana panel diskusija pod nazivom „Može li politika EU pokrenuti dekarbonizaciju na Zapadnom Balkanu?”.
Na panelu su učestvovali predstavnici lokalnih zajednica Kakanj i Živinice (Bosna i Hercegovina), te Bitola (Sjeverna Makedonija), kao i predstavnici Evropskog parlamenta, Evropske unije i nevladinih organizacija.
Najveća nepoznanica ovog panela je bila neizvjesnost koju zemljama Zapadnog Balkana donosi uvođenje mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) .
Organizator panela je Evropski parlament, grčki parlamentarac Petros Kokkalis i organizacije CEE Bankatch i Green Tank.
Uvođenje nove Uredbe CBAM, razvijene kako bi se odredila cijena ugljika ugrađenog u robu uvezenu u EU za najmanje pet sektora, od kojih je jedan i sektor proizvodnje električne energije, utjecat će na donošenje teških odluka.
Događaj je okupio kreatore politike na evropskom nivou, gradonačelnike/načelnike i predstavnike općina sa Zapadnog Balkana i organizacije koje se bave zaštitom okoliša.
Gradonačelnicima/načelnicima iz gradova/općina sa područja Zapadnog Balkana, čije su lokalne ekonomije ovisne o uglju, je pružena mogućnost da prezentiraju svoje inicijative i istaknu važnost pitanja pokretanje Fonda za pravednu tranziciju za zapadni Balkan.
EU parlamentarac Petros Kokkalis je obrazložio ulogu CBAM-a u širem političkom kontekstu paketa „Fit for 55“ i naglasio njegov potencijal da potakne klimatske akcije izvan EU.
Naglasio je, međutim, da bi EU trebala poduzeti mjere za podršku svojim finansijski slabijim trgovinskim partnerima poput Zapadnog Balkana i osigurati postojanje potrebnih sredstava za preusmjeravanje njihovog modela proizvodnje električne energije prema čistoj energiji.
Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević prisutnima je prezentovao izazove s kojima će se Kakanj susresti, te je predstavio inicijative i ideje koje mogu pomoći lokalnoj privredi.
“Potrebna nam je ciljana podrška i ozbiljno uključivanje svih, državnih, entitetskih i kantonalnih vlasti kako bismo stvorili prilike za otvaranje novih radnih mjesta, ali i kako bismo iskoristili i sve potencijale Kaknja za postizanje najboljih rezultata „pravedne tranzicije“. Mi u Kaknju imamo i rudnik i termoelektranu i svakako da je tim izazov još i veći. Želimo kazati donosiocima zakona da ozbiljno moraju prihvatiti činjenicu koliko „pravedna tranzicija“ predstavlja teret lokalnim zajednicama ovisnim o uglju i apelovati da učine dodatne napore za što bezbolnije provođenje tih reformi“, rekao je načelnik Bajtarević.
