Najzagađeniji zrak udiše stanovništvo Saudijske Arabije, a slijede Katar, Egipat i Bangladeš. Najčistiji zrak je na Solomonovim otocima, Novom Zelandu, Kiribatiju, Bruneju, Tanzaniji, Vanuatuu, Švedskoj, Mikroneziji, Fidžiju i Australiji
Svjetski dan okoliša, koji se obilježava danas, 5. juna, još je jednom podstakao na sve veću zagađenost okoline i njen uticaj na život čovjeka, ali i drugih živih bića.
U Stockholmu, u Švedskoj, 1972. godine je održana UN-ova konferencija o okolišu, nakon koje je, tačnije od 1974. godine počelo obilježavanje 5. juna, Svjetskog dana okoliša.
UN različitim programima i aktivnostima poziva ljude da istraže prirodu, ali i da ispitaju dimenzije zagađenosti okoline, te u kojoj mjeri je čovjek naštetio ili šteti okolini.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2016. godine pokazuju kako od posljedica bolesti uzrokovanih zagađenjem godišnje umre 12,6 miliona ljudi.
Zagađenost okoliša, odnosno vode, zraka i zemlje te klimatske promjene su nešto sa čim se čovjek svakodnevno susreće. Uticaji klimatskih promjena osjećaju se nešto sporije, za razliku od uticaja zagađenja zraka i vode.
– Zagađenje zraka –
Izvještaj WHO-a pokazuje kako oko 92 posto svjetske populacije udiše vrlo štetne materije.
U nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, oko 98 posto stanovništva gradova sa više od 100.000 stanovnika prelaze dozvoljenu granicu prisustva mikročestica u zraku.
Najzagađeniji zrak udiše stanovništvo Saudijske Arabije, a slijede Katar, Egipat i Bangladeš. Najčistiji zrak je na Solomonovim otocima, Novom Zelandu, Kiribatiju, Bruneju, Tanzaniji, Vanuatuu, Švedskoj, Mikroneziji, Fidžiju i Australiji.
Smrt šest miliona ljudi svake godine direktrno se povezuje sa zagađenošću zraka, a oko 90 posto njih je u nerazvijenim ili srednje razvijenim zemljama.
Zagađenje zraka, u dijelovima svijeta gdje je ona najveća, uzrokuje i određene tjelesne nedostatke kod novorođenčadi, a i prosječna životna dob je oko 45 godina.
– Zagađenje vode –
Onečišćenje vode, koja je jedan od najznačanijih resursa za čovjeka, jedna je od najvećih ekoloških prijetnji s kojima se čovječanstvo susreće.
Zagađene vode koje se ulijevaju u jezera, potoke, okeane i druge vode, životno ugrožavaju sva bića.
Među najvećim zagađivačima voda su gradske kanalizacije i industrijski otpad.
Podaci UN-a pokazuju kako na svijetu trenutno 663 miliona ljudi nema pristup pitkoj vodi, a oko 1,8 milijardi ljudi koristi onečišćenu vodu.
Iako je u od 1990. do 2015. godine povećana dostupnost izvora pitke vode, nestašica vode i dalje pogađa oko 40 posto svijeta, a taj procenat bi mogao rasti.
Zagađena voda je razlog širenja bolesti, među kojima se nalaze kolera, trbušni tifus i dizenterija.
Svakog dana oko hiljadu djece premine od posljedica bolesti povezanih s nedostatkom čistoće vode, a koje je moguće spriječiti.
