Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci nalazi se na području općine Kakanj, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]
Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka palače i crkve
Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa Crkvom sv. Ivana. U pisanim izvorima prvi put se spominje 28. decembra 1341. godine, kada se mletački rezbar Nikola obavezao ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bana Stjepana. Vjerovatno je radio na oba dvora, u Sutjesci i Bobovcu. Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su vladari obavljali svoje službene dužnosti. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i “naše stono misto”.
Od vremena kralja Tvrtka I pa do kralja Tomaša bio je najvažnije stolno mjesto bosanskih vladara, u kojemu je izdato najviše isprava kraljevske kancelarije. U osmanskom popisu iz 1469. godine navedeni su pazar i manastir Sutiska u nahiji Bobovac. Posljednji dokument iz Sutjeske je iz 1480.godine.
Projekat Udruženja “Omladinski kulturni centar Kakanj”
“ČUVAJMO TRAJNO KAKANJSKO BLAGO NAŠE KULTURNE BAŠTINE”
Uz podršku Općine Kakanj
