Prethodnih godina bilo je mnogo prilika da se na lokalnom nivou porazgovara o svim problemima i zahtjevima mještana koji žive u MZ Slapnica, Čatići ali i Slapna Gora koje se nalaze uz zonu u kojoj Termoelektrana Kakanj obavlja svoju djelatnost a posebno Slapnica.
Na području uz mjesne zajednice Slapnica i ana putu prema Gori se nalazi i deponija na koju se odlaže šljaka i pepeo koji nastaju u procesu proizvodnje električne energije u Termoelektrani Kakanj.
Općina Kakanj je već davno najavila da je jedan od ciljeva lokalne zajednice da se otvoreno razgovara o svim problemima i da se istrajno i uporno traga za rješenjima na ovom području jer ipak na račun toga skoro 3 miliona maraka dolazi u budžet svake godine a taj program se nekad zvao “prijateljsko okruženje sa MZ” gdje Industrijska proizvodnja i kvalitet života mještana koji žive u blizini industrijskih postrojenja trebaju biti u što većem stepenu harmonije. Prvi korak ka tome je prema stavu institucija otvoren, neposredan razgovor i volja da se učini maksimum ali danas nekoliko godina poslije mnogi smatraju da najmanju korist imaju građani lokalnih zajednica koje gravitiraju upravo uz samu TE.
“Već 60.godina traje agonija i borba mještana MZ Slapnica sa JP Elektropriveda BiH, tačnije sa Termolektranom Kakanj. Radioaktivnost, prašina, akumulacija vode i vještačkog jezera, mulja koje je prisutno na nekim okolnim dijelovima i duboko i do stotinu metara ima boju kakvu možete vidjeti samo u naučnofantastičnim filmovima. Prije deset godina pričalo se da će se potpisivat peticija, čak narod i iseliti te da će se stopirati i okolinska dok se ubrzo nakon toga familija od tih “galamđija” i tadašnjih predstavnika mjesne zajednice nije zaposlila “pogodite u koje firme” i sve je onda stalo. Danas slično tako i nikom ništa, samo lična korist, a problemi za nas tek dolaze”, kaže nam jedan od mještana Slapnice.
Deponija šljake i pepela „Turbići“ TE Kakanj
Deponiranje šljake, pepela i muljeva iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz Termoelektrane Kakanj vrši se na Deponiju „Turbići“. Realizacija projekta se odvija u 4 faze, s tim da su prema navodima iz EP BIH već urađene dvije faze. U prvoj fazi odlaganje je vršeno na desnoj strani Slapničkog potoka, u dužini od oko 780 m. Druga faza odlaganja obuhvata proširenje odlagališta, s tim da je urađen armirano – betonski kolektor dužine 750 metara kroz koji je sproveden Slapnički potok preko koga je vršeno nasipanje pepela i šljake formirajući branu, a lijeva i desna strana potoka
su spojene. Širina brane je promjenjiva i iznosi od 10 do 100 metara. Visina brane je promjenjiva
i kreće se od 18 do 77 metara.
Prosječna godišnja produkcija šljake i pepela u TE Kakanj iznosi oko 550.000 do 650.000 tona. Deponiranje šljake i pepela se vrši selektivno. Zajedno sa pepelom se deponiraju i muljevi iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Šljaka i pepeo iz TE Kakanj predstavlja vrijednu
sekundarnu sirovinu koja se koristi u industriji cementa i drugim granama građevinarstva.
Na nekim primjerima izvještaja a posljedni je na stranici EP BIH objavljen 2020.godine se javno decidno vidi kolika su ta ulaganja i kolika se sredstva ulažu u ovaj dio gdje treba da se konkretizuju problemi pri zaštiti okoliša a evo naprimjer i sama EP kasni sa izvještajem od 2021. godine a već je polovna 2022.godine što jasno ukazuje na to da je to samo djelom “mrtvo slovo” na papiru i reda radi.
Izvještaj o zaštiti okoline aJP EP BIH za 2019. godinu (TE Kakanj)
Izvještaj o zaštiti okoline aJP EP BIH za 2020. godinu (TE Kakanj)
Kakanjinfo.com
