U srijedu 07. jula tekuće godine u Parku Doma kulture bit će upriličena promocija knjige autora Seada Jusića-komandanta 505-te Viteške brigade “BREZA-94 – BUŽIMSKA BOSANSKA BITKA”, sa početkom u 19:30 sati.
Knjiga je to koja detaljno opisuje događaje iz jedne od najvećih bitaka i najvećih pobjeda bužimskih vitezova. Sadrži veliki broj originalnih dokumenata, karata, fotografija i svjedočanstava učesnika ove bitke kao i neke ratne dnevnike koje javnost nije imala priliku vidjeti niti pročitati.
Promotori su Mirza Mušija, Elmedina Muftić i general Nedžad Ajnadžić. Promocija navedene knjige organizuje se pod pokroviteljstvom Općine Kakanj, a u organizaciji Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj.O knjizi Breza-94:Knjiga sa naslovom „Breza-94“: bužimska bosanska bitka“ je pobjednička priča Viteške bužimske brigade i legendarnog komandanta Izeta Nanića.
Autor knjige, nasljednik Komandanta Nanića na čelu bužimskih vitezova, pukovnik Sead Jusić, prema ocjeni stručne javnosti i recenzenata ovog rukopisa, na izvanredan način donosi djelo koje priča pobjedničku bosansku priču.Naime, u gotovo konstantnoj poratnoj melanholiji koja proizilazi iz osjećaja žrtve (pobijeni, silovani, protjerani, zatvarani, spaljeni, porušeni i slično), ova knjiga čitaoce prožima nadahnućem pobjeda koje su u toku odbrambeno-oslobodilačkog rata nizali Izet Nanić i njegova 505. Viteška brigada.
Autor knjige, Sead Jusić, kao učesnik i svjedok narastanja i stasavanja bužimske brigade, opisuje kroz koje su sve procese i iskušenja prošli Izet Nanić i njegovi saradnici u borbi za jedinu nam domovinu Bosnu i Hercegovinu.Knjiga sadržajno obuhvata ratni put 505. Vmt brigade do kraja septembra 1994. godine, sa težištem na opis bitke pod nazivom „Operacija Breza-94“.Nakon što je propalo nekoliko pokušaja srpskih agresorskih snaga da se riješe „kosti u grlu“ koja se zvala Peti korpus Armije R BiH, i tako genocidom pokore slobodni Bihaćki okrug, u avgustu 1994. godine slomljena je i poražena paradržavna i paravojna tvorevina izdajnika i ratnog zločinca Fikreta Abdića, tzv. Autonomija Zapadna Bosna.
