Najveće historijsko blago Bosne i Hercegovine, svih religija i događaja, krije se u franjevačkim samostanima u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci. Upravo biblioteka u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja čuva 31 inkunabulu (prve štampanje knjige do 1500. godine) od ukupno 53 u BiH i njih 400.000 u cijelom svijetu.
Knjige koje biblioteka ovog samostana čuva su kao riznica informacija o brojnim objektima u BiH, kako iz vremena Osmanske vladavine tako i dosta ranije.
Blizu 5.000 naslova knjiga koje su štampane do 1850. godine smješteno je u prvom dijelu biblioteke koja predstavlja najstariji dio, a tu su još smještene i prve štampane knjige do 1.500 godine, tzv. inkunabule kojih je u cijelom svijetu oko 400.000 primjeraka.
U Bosni i Hercegovini su ukupno 53 primjerka ovih knjiga, a naš samostan čuva 31 jednu. Samostan posjeduje i blizu 450 knjga iz 16. vijeka, nešto više od 500 iz 17. vijeka i više hiljada iz 18. i prve polovice 19. vijeka.
Kraljeva Sutjeska čuva i najstarije matične knjige iz čak 1641. godine često tražene s ciljem kompletiranja porodičnog stabla do ko zna kojeg koljena.
Uz knjige se nalaze i dokumenti koji su bili značajni za historiju kako Bosne i Hercegovine, tako i Dalmacije, ali veliki broj, onih najznačajnijih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu ipak čuvaju druge države širom svijeta.
Najstarija i vjerojatno najvrednija slika u Kraljevoj Sutjesci je Poklon kraljeva – Krist pada pod križem, slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je podrijekla i datira iz 15. stoljeća. Ona je jedini sačuvani dio nekadašnjeg preklopnog gotičkog oltara.
U zbirci se nalaze i dvije slike domaćeg majstora Stjepana Dragojlovića, koji potiče iz okolice Kraljeve Sutjeske. Živio je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a slikarstvo je učio u Veneciji.
