Jedno od najvećih izazova današnjeg djetinjstva su ekrani, koji kod djece rane i predškolske dobi uzrokuju tzv. ekranizam, novi termin koji predstavlja ovisnost djece o ekranima. Zasloni koji odvlače pozornost djece su svakodnevica, s obzirom da većina kućanstava ima neki od ekraniziranih elektroničkih uređaja – televizor, računalo, mobitel i/ili tablet..
Unatrag nekoliko godina, u cijeloj Evropi provedeno je istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima. Istraživanje je provedeno u vrtićima npr. Hrvatske a rezultati se temelje na uzorku od 655 roditelja djece predškolske dobi. Istraživanjem je obuhvaćen prigodan uzorak sudionika iz ruralnih i urbanih sredina na području različitih dijelova Republike Hrvatske.
Istraživanje je pokazalo da djeca počinju koristiti elektroničke uređaje u vrlo ranoj dobi. S prvim rođendanom uz male ekrane vrijeme provodi 40% djece, s dvije godine taj broj penje se na 79%, a s četiri godine elektroničke uređaje koriste gotovo svi (97%). Većini djece prvi uređaj bio je TV, a slijede ga mobitel i tablet.
Prosječna izloženost djece ekranima prikazano je u grafičkom prikazu (prema rezultatima prvog nacionalnog istraživanja):
Ovakvi rezultati govore ne samo o izloženosti djece različitim tehnologijama, već i o nedovoljnom kvalitetnom vremenu roditelja i djece. Tome u prilog idu rezultati istraživanja prema kojima se zajedničko vrijeme roditelja i djece svodi na svega 4-5 sati dnevno, a djeca rane i predškolske dobi provode pred ekranima 2-3 sata dnevno. Također, svaki treći roditelj je nezadovoljan kvalitetom vremena provedenim s djetetom koje je narušeno poslom koji roditelj nosi kod kuće. Ono što je vrlo zabrinjavajuće je činjenica da je više od 79 % djece do druge godine života bilo izloženo ekranima, što je suprotno od preporuka Američkog pedijatrijskog društva (Jovančević, 2007).
ŠTO SE DOGAĐA S DJEČJIM MOZGOM ZA VRIJEME GLEDANJA U EKRANE?
Razvoj mozga najintenzivniji je u prve tri godine života, zbog čega dugotrajno izlaganje ekranima ometa njegov spoznajni i socio-emocionalni razvoj i utječe na cjeloviti razvoj djeteta. Do 5 godine razvija se 90 % ljudskog mozga, a ostatak se formira do 25 godine života.
Dječji mozak prima informacije i razvija se putem podražaja koje ono dobiva iz okoline – vidom, sluhom, dodirom, mirisom, okusom. U doticaju s podražajima, u mozgu se grade veze između živčanih stanica koje poslije pomažu boljoj komunikaciji različitih dijelova mozga, lakšem učenju i usvajanju novih informacija.
U prvim godinama života, tek se počinju razvijati bebina osjetila i dijelovi mozga koji su zaduženi za razumijevanje onoga što su vidjeli. Gledanje u ekrane, za tako malu djecu predstavlja samo niz slika bez smisla koje oni ne mogu povezati u cjelinu i vidjeti vezu sadržaja koji im se prikazuje iz stvarnog života. Bez obzira na to, ekrani su im privlačni zbog šarenila, boja i brze izmjene slika koja se događa zbog toga da bi im pažnja bila održana.
Tijekom gledanja ekrana, događa se jednosmjerna komunikacija, koja ide u smjeru ekran – dijete. Tako dijete ne dobiva povratne informacije o onome što ono u tom trenutku radi i ne može razvijati vlastiti sustav komunikacije, a što je moguće u interakciji s odraslom osobom ili vršnjakom kroz koju se dijete uči suradnji, iskazivanju emocija, empatiji i raznim drugim kompetencijama u okviru socio-emocionalnog razvoja..
Naviknuti na takve brze izmjene sadržaja, djeca teško (pogotovo na duže vrijeme) usmjeravaju pozornost na igračke i slikovnice, jer im se sve ponuđeno čini vrlo dosadno i sporo te brzo gube koncentraciju.
POSLJEDICE PREKOMJERENOG IZLAGANJA DJECE EKRANIMA
• Nemogućnost fokusiranja na jednu aktivnost – kratka pažnja
• Usporavanje govorno-jezičnog razvoja
• Usporavanje razvoja kognitivnih funkcija mozga – mišljenje i pamćenje
• Narušavanje kvalitete sna jer se ometa lučenje “hormona spavanja” – melatonina i istovremeno izazivanje frustracija kod djeteta
• Dugotrajno gledanje uz sjedenje – pretpostavka za nastanak pretilosti
• Poremećaj hranjenja – ekrani kao fokus za vrijeme hranjenja
• Agresivno ponašanje kod djece
Ukratko, posljedice prekomjernog izlaganja dječjeg mozga ekranima bit će nedovoljno razvijen mozak, što će se odraziti na cjeloviti razvoj djeteta, koji neće biti uredan.
KAKO POSTAVITI GRANICE ZA DOBROBIT DJETETOVA RAZVOJA?
1. PREUZMITE ODGOVORNOST – UČINITE EKRANE NEDOSTUPNIMA
Dijete nije u mogućnosti kontrolirati želju za ekranima, zato im je potrebno vodstvo odraslih koji će voditi brigu o tome kada, što i koliko dugo dijete gleda. Roditelji su ti koji imaju odgovornost i koji moraju donijeti pravila vezana za korištenje ekrana u obiteljskom domu. Dijete će u većoj mjeri posezati za ekranima ako su mu one nadohvat ruke i u njihovom vidokrugu. Zbog toga pospremite tablete i mobitele izvan vidokruga djeteta. Također, televizor izbjegavajte nepotrebno paliti.
2. UKLJUČITE DJECU U KUĆANSKE POSLOVE
Uključite djecu u svakodnevne kućanske poslove sukladno njegovim mogućnostima– pospremanje svojih igračaka, oblačenje, priprema stola za obrok, pomoć oko priprme hrane itd. – tako će dijete razvijati samostalnost i odgovornost, a ujedno ćete mu odvratiti pozornost od ekrana.
3. PROVODITE VRIJEME S DJETETOM NA OTVORENOM
Igrajući se na otvorenom, dijete će dobivati informacije putem ne samo vida i sluha, već i putem ostalih osjetila – npr. putem dodira kroz doticaj s različitim površinama, igrom različitim igračkama koje prebacuje iz ruke u ruku, lupka s njima po površinama, osjeća njihove teksture, razvija motoriku, komunicira kroz igru i slično. Važno je djeci omogućiti da pužu po podu, trče, skaču, igraju se u blatu, penju na drvo, vrte se te dođu u direktan doticaj s prirodnom, jer se na taj način u mozgu stvara maksimalan broj veza između neurona (živčanih stanica) (Plahutar, 2017)
Otiđite u prirodu, šumu, na selo…gdje će dijete imati prostora baviti se motoričkim aktivnostima, potičite kretanje na bilo koji način, što će pogodovati razvoju mozga.
4. IZBJEGAVAJTE HRANJENJE UZ EKRANE I EKRANE PRIJE SPAVANJA
Rezultati prvog nacionalnog istraživanja su pokazali da svako treće dijete koristi mobitel za vrijeme obroka, a 90 % djece koristi elektroničke uređaje prije spavanja, što je suprotno od pedijatrijskih preporuka.
Smislite aktivnosti prije spavanja koja će predtavljati rutinu za dijete, primjerice umirujuće pjesmice, čitanje priče, šalica toplog čaja ili mlijeka… Okružite dijete ljubavlju i pažnjom, čitajte mu priče prije spavanja I razgovarajte o pročitanom
5. OMOGUĆITE DJECI KREATIVNE AKTIVNOSTI
Dijete koje je zaokupljeno zanimljivim materijalima, neće imati potrebu gledati u ekrane. S djetetom izradite domaći plastelin, ponudite mu boju za prstiće, vodene boje, kocke, različite materijale – kamenčiće, štapiće, kuglice, daščice…kojima će razvijati kreativnost, izradite malo kazalište, itd. Djeci rane i predškolske dobi je slobodna, nestrukturirana i spontana igra za pravilan razvoj. Omogućite mu aktivnosti koje će mu biti zanimljive, a potiču različite sposobnosti i vještine djeteta.
6. DOGOVORITE PRAVILA GLEDANJA TV-A
Djeca starija od 3 godine ne bi trebala gledati televiziju više od dva sata dnevno, zbog čega je važno postaviti granicu i dogovorite se što se gleda i kada. Ovo vremensko ograničenje vrijedi za kvalitetan TV program, edukativne crtiće ili sl. Sav ostali program ne bi djetetu trebao biti dostupan. Imajte na umu da što je dijete mlađe, vrijeme koje provodi pred televizorom treba biti kraće. Djeca u dobi do dvije godine uopće ne bi smjela biti izložena ekranima.
7. POTRUDITE SE I SAMI ŠTO MANJE GLEDATI TV I KORISTITI EKRANE
Elektronički mediji danas su sastavni dio našeg života te kao i većina stvari, suvremena tehnologija i internet kao njen najrašireniji produkt, imaju svoje dobre i loše strane. Važnost digitalnih kompetencija u učenju značajnije su kod starije djece. Kao stručnjaci i roditelji moramo biti duboko svjesni njihovih mogućih štetnih učinaka s dalekosežnim nepovratnim posljedicama na djecu čiji je mozak u razvoju. Iz tog razloga naša je dužnost da napravimo sve što je u našoj moći da to spriječimo.
8. UMJESTO EKRANIZMA – RAZVIJAJMO MEDIJSKU PISMENOST KOD DJECE
Edukativni ONLINE projekat Udruženja OKC Kakanj “OPREZ – EKRANIZAM KAO AUTIZAM”!
Uz podršku Općine Kakanj
Medijski partner: Internet portal KakanjInfo
