Vijeće ministara Bosne i Hercegovine za godinu dana održalo je 43 sjednice na kojima je utvrđeno tek osam nacrta zakona i tri strategije, barem je tako navedeno u izvještaju o radu Vijeća ministara za 2021. godinu koji je usvojen na prošloj sjednici.
Istovremeno, kako se može vidjeti čitanjem obimnog izvještaja i priloženih tabela, nisu usvojili 22 nova zakona koja su planirali i bar još toliko izmjena i dopuna postojećih zakona. Nisu usvojili i šest strategija od ukupnog broja planiranih.
U izvještaju o radu napisanom na 307 stranica Vijeće ministara BiH se pohvalilo sa 858 tačaka dnevnog reda na sjednicama. Tu su ubrojali i usvajanje 45 zapisnika sa sjednica, 94 odluke, 77 izvještaja o radu, 172 odgovora na pitanja i inicijative zastupnika i delegata.
U izvještaju je kao najvažniji zadatak Vijeća ministara BiH u prošloj godini navedeno iznalaženje blagovremenih i adekvatnih mjera, u koordinaciji s drugim nivoima vlasti, koje će sačuvati živote i zdravlje građana, te realni sektor i zaposlenost.
Koliko su u tome uspjeli, prokomentirao je ekonomista Admir Čavalić koji je istakao da značajnu ulogu u zaštiti privatnog sektora ni nema Vijeće ministara BiH nego vlade entiteta.
– Bez obzira na to, mjere Vijeća ministara su bile nevidljive. Najkonkretnije bi bilo da su ukinuli neke fiskalne i parafiskalne namete, ali nijedan nije ukinut – dodao je Čavalić.
Napomenuo je da u programe rada, a time i izvještaje o radu, inače stavljaju razne ciljeve bez jasnih brojeva i rokova.
Vijeće ministara BiH je, kada je riječ o usvojenim zakonima, navelo budžet institucija BiH za 2021. godinu, koji nikada nije do kraja prošao parlamentarnu proceduru, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, dopune Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, dopune Krivičnog zakona, izmjene i dopune Zakona o strancima.
Tu su bile i izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, te izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, koji su bitni za evropski put Bosne i Hercegovine.
No u programu rada za 2021. godinu Vijeće ministara BiH je navelo da očekuju kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji u prvoj polovini 2021. godine. To se nije desilo pa su u izvještaju o radu naveli da su bili opredijeljeni za evropski put.
Rad Vijeća ministara BiH, kojim predsjedava Zoran Tegeltija (SNSD), karakteriziralo je u prošloj godini i neodržavanje sjednica nekoliko mjeseci jer su stranke iz RS-a odlučile bojkotovati rad institucija BiH. O tome nema riječi u izvještaju o radu.
Kada su u pitanju strategije, usvojene su Strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH za period 2021-2024, Strategija unapređenja upravljanja javnim finansijama u institucijama BiH za period 2021-2025, te Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH za period 2020-2023. godina.
– Rad ovog Vijeća ministara BiH je apsurdno komentarisati. To je najneefikasniji nivo u BiH – ocijeni oje Čavalić.
Takve ocjene daju i državni parlamentarci mada je i rad ovog saziva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine također opisivan kao najgori ikada. Plaće su svima za to vrijeme ostale visoke i redovne.
