Početkom aprila 1992. godine članovi Radiokluba daju inicijativu predsjedniku Općine Kakanj za formiranje Radija Kakanj, a sa zadatkom blagovremenog informiranja građana u ratnim okolnostima. Radioamaterskom stanicom FT-901 i žičanom antenom dugom dvije stotine metara prvi signal Radija Kakanj, emitira se eksperimentalno 27. aprila 1992. iz prostorija OPŠTO Kakanj i to na srednjem talasu, oko 1400 KHz. Prvi urednik bio je i član Radiokluba, Miralem Omerčić. Prvih dvadesetak dana program se eksperimentalno emitirao sa navedene lokacije, jedan sat dnevno i vremenom se produžavao, da bi se zbog potreba za prostorom jedinica OPŠO Kakanj, Centar za obavještavanje u sklopu kojeg je bio i Radio Kakanj preselio u zgradu pošte, a poslije toga Radio Kakanj u Dom kulture.
U februaru 1993. godine na posljednjem spratu trećeg solitera izgrađen je improvizirani studio iz kojeg je počelo desetosatno emitiranje programa Radija Kakanj, Iz solitera Radio će se preseliti u upravnu zgradu rudničkog pogona Stara jama. Od osnivanja pa do kraja rata ljudi kojima je bliska radiotehnika i radionovinarstvo proći će kroz ratnu redakciju ovog medija. Kao prvi rukovodioci Radija u osnivanju i nakon toga bili su: Mirsad Alić i Nermin Mandra, a tehničkim poslovima bavili su se: Samir Olovčić i Nenad Subotić.
Na studijskim tehničkim i ton poslovima radili su: Jadranko Huskić, Rastislav Guberac, Asad Ganibegović i Mesud Zaimović. Kao novinari, spikeri, voditelji pojavljivali su se: Aida Šemić, Mirsad Zaimović, Raif Čehajić, Derviš Kubat, Meliha Murtić, Senka Jašarspahić, Nermin Mandra, Kristina Braunštajn, Melisa Zaimovic, Kazimir Ivić, Amela Eco, Adis Trako, Adib Zekić, Mensur Muftić, Amela Hodžić, Alma Neimarlija, Sanela Ibrahimspahić, Elvira Mioč, Mirsada Ibrahimspahić.
Novinari Radija Kakanj i žene iz UŽOK pred polazak u posjetu jedinicama na ratištu
