Trideset godina od smrti Himze Polovine: Doktor koji je liječio pjesmom

himzo_polovina

Prije trideset godina preminuo je Himzo Polovina, doajen tradicionalne bosanskohercegovačke sevdalinke, tekstopisac, kompozitor i doktor – specijalista neuropsihijatar.

Rođen je 11. marta 1927. godine u mostarskoj Donjoj Mahali, a prva pjevačka saznanja sticao je od oca Mušana, koji je veoma dobro svirao šargiju. U Muslimanskom društvu ITIHAD usavršio je recitatorske mogućnosti. Violinu je počeo učiti pred početak Drugi svjetski rat kod poznatog profesora i majstora violine češkog porijekla Karla Malaceka.

Brojne nagrade

Od 1947. godine, pa sve do odlaska u Sarajevo bio je član folklornog ansambla RKUD “Abrašević”. Kao student Medicinskog fakulteta bio je član Studentskog KUD “Slobodan Princip – Seljo”, a nastupao je i sa KUD “Ivo Lola Ribar”, KUD “Proleter”, ZKUD “Vaso Miskin – Crni”, KUD “Miljenko Cvitković”, te za amaterska društva koja su imala muzičke multietničke programe.

Ostavio je veliki trag u bosanskohercegovačkoj muzici i kulturi.

Primio je mnoga priznanja, među kojima: Estradnu nagradu BiH i bivše Jugoslavije, a njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploče, diplome i mnoga priznanja koja je za života primio.

Pjesmu treba “donijeti”

“…Nije dovoljno samo korektno otpjevati pjesmu. Ima tu još nešto. Treba prodrijeti u unutrašnje tkivo pjesme. Pjesma ima svoje slojeve kao majdan. A svaka, pa i najlošija pjesma ima svoju utrobu kao što je imamo vi i ja. Do te utrobe treba znati prodrijeti. Treba htjeti prodrijeti. Kad se pozabavite tom ‘geologijom’ ili takvom ‘anatomijom’, pa kad vi uđete u pjesmu i pjesma uđe u vas, pa kad takvu pjesmu ispustite prema drugima, onda će i drugi shvatiti da to nije tek pjesma radi pjesme, nego i više od toga. Dakle, pjesmu treba “donijeti”, govorio je Polovina.

Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi naučni radovi iz oblasti psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije objavljenih u stručnim publikacijama.

Bio je cijenjen ljekar u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti 5. augusta 1986. godine.

Preminuo je u crnogorskom Plavu.

izvor: oslobođenje